Premda je neosporan doprinos Crkve hrvatskom preporodu i izgradnji ideje nacije, tri desetljeća nakon početka demokratskih promjena prijeporno ostaje pitanje imaju li zaslužni hrvatski biskupi i svećenici iz 19. stoljeća odgovarajuće mjesto u hrvatskom obrazovnom sustavu. Vjeronaučna nastava, istaknula je sugovornica, može biti jedan od načina za ispravljanje takve nepravde, pa je tako središnja poruka razgovora „nakon vjeronauka učenici prepoznaju crkvene velikane u imenima ulica“.

Jedna od metoda može biti i poticanje učenika da na nastavi i izvan nje sami istražuju povijesne teme.
“Učenike se može zainteresirati za istraživačko učenje jer riječ je o odmaku od konvencionalnoga učenja. Ključan je duh vremena, važno je da učenici shvate da se ne može iz današnje perspektive suditi o događajima ili osobama iz prošlosti”, smatra doc. dr. sc. Biočić, koja je među ostalim u razgovoru također dodala:
“U istraživačkom učenju do izražaja dolazi kreativnost i snalažljivost učenika, koji razvijaju sposobnost kritičkoga promišljanja jer se susreću s različitim vrstama izvora, od osobnih pisama ili novinskih članaka koji su često subjektivni do navoda u znanstvenoj literaturi koji bi trebali biti objektivni, a i među njima nalazimo diskrepancije”.

Razgovor u cijelosti čitajte u novom broju Glasa Koncila.