Napomena: Ova web stranica uključuje sustav pristupačnosti. Pritisnite Control-F11 da biste web mjesto prilagodili osobama s oštećenjima vida koji koriste čitač zaslona; Pritisnite Control-F10 da biste otvorili izbornik pristupačnosti.
Istina je prava novost.

Godišnja trajna formacija djelatnika katoličkih škola održana u Sinju

Nacionalni ured za katoličke škole Hrvatske biskupske konferencije, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, organizirao je stručno usavršavanje za djelatnike katoličkih škola na temu “Cjeloviti rast osobe”, koji je održan u subotu 15. ožujka u Sinju, a domaćin je bila Franjevačka klasična gimnazija i strukovna škola s pravom javnosti u Sinju, priopćili su iz Nacionalnog ureda za katoličke škole HBK-a.

Prvi dio cjelodnevnog programa odvijao se u prostorima Alkarskih dvora i Muzeju sinjske alke. Na skupu su sudjelovalo oko 220 djelatnika katoličkih škola iz Rijeke, Zadra, Šibenika, Splita, Dubrovnika, Zagreba i domaćina Sinja. Nakon uvodne molitve u Dvorani muzeja nazočnima su se riječima dobrodošlice obratili mons. Roko Glasnović, dubrovački biskup i predsjednik Vijeća HBK za odgoj i obrazovanje, zatim  pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu Splitsko-makarske županije Tomislav Đonlić, gradonačelnik Grada Sinja Miro Bulj i fra Joško Kodžoman, ravnatelj Franjevačke klasične gimnazije i strukovne škole s pravom javnosti u Sinju. Programom je moderirala Antonija Čarić, profesorica u navedenoj gimnaziji.

Prvo predavanje održala je doc. dr. sc. Sanda Smoljo-Dobrovoljski s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na temu ”Radost i izazovi djelatnika katoličkih škola”. U svom izlaganju ukazala je na važnost afektivnog sazrijevanja djelatnika te objasnila kako afektivno sazrijevanje u poslanju može biti izvor radosti koja otvara osobu da se hrabro suočava sa izazovima te pomiče granice u odgojno-obrazovnom sebedarju, ili suprotno, afektivna nezrelost i zatvorenost mogu biti izvor poteškoća koje dovode do nutarnje podijeljenosti. Osobe kod kojih afektivna dinamika ne može biti u službi vrijednosti i odgojnog poziva s vremenom može doći do pojave dva vrlo opasna simptoma, a to su gubitak  evanđeoskog žara i odgojno-obrazovne karizme. U drugom dijelu predavanja govorila je o nadi iz psihološko-duhovne perspektive te benefitima zahvalnosti. Kada se nada i zahvalnost, kao dva potentna dinamizma, njeguju postaju zaštitni čimbenik odgojno-obrazovnog poslanja i darivanja, zaključila je doc. Smoljo-Dobrovoljski.

Sljedeće predavanje na temu ”Potrošeni – kako nadvladati izgaranje u poslu i zamor od suosjećanja” održala je Maja Jakšić, psihoterapeutkinja. U predavanju je bilo govora kako raditi sa srcem – da gorimo, a ne izgorimo? Izgaranje se događa na poslu, ali svaki oblik predanosti, zanosa ili oduševljenja nekom djelatnošću, idejom ili odnosom može rezultirati izgaranjem. Stoga su djelatnici katoličkih škola, posebno rizična skupina za izgaranje. Predavačica je govorila o uzrocima i posljedicama izgaranja te o srodnim fenomenima koji mogu voditi u izgaranje i  pojačavati ga kao što su zamor od suosjećanja, emocionalni rad, moralna ozljeda, sindrom žrtve i mesijanski kompleks te o onom najvažnijem, prevenciji i izlazu iz ovog stanja. Izgaranje se definira i subjektivno doživljava kao stanje tjelesne, emocionalne, mentalne i duhovne iscrpljenosti uzrokovano dugotrajnom uključenošću u situacije koje su emocionalno zahtjevne. To je i znak da ne brinemo o sebi onako kako zaslužujemo.

Nakon drugog predavanja sudionici skupa su se uputili u Baziliku Čudotvorne Gospe Sinjske na euharistijsko slavlje koje je predvodio mons. Zdenko Križić, splitsko-makarski nadbiskup. U homiliji nadbiskup se osvrnuo na susret Isusa s grešnicom i farizejom koji mu nije udijelio židovske običaje gostoprimstva, dapače, on upozorava Isusa na grijeh drugoga, ali svoj propust ne vidi. Grešnica s druge strane bez riječi čini djela ljubavi, ljubi i pere noge Isusu. Ovime nadbiskup ističe veliki grijeh neiskazivanja ljubavi od strane farizeja. Iskrena dobrota i ljubav, a ne egoizam, uz želju za promjenom načina života ono su što razlikuje grešnicu od farizeja. Život koji je u nekom trenutku krenuo lošim, krivim smjerom nailazi na osudu drugoga, nastavlja nadbiskup istaknuvši, da Isus ne dopušta nama da sudimo druge, već da treba gledati sebe, raditi na sebi i svoje grijehe ispovijedati. Susret sa ženom grešnicom koja nije ništa izgovorila završava Isusovim oprostom njenih grijeha i riječima ”Vjera te tvoja spasila, idi u miru!”. Nadbiskup Križić time zaključuje kako Bogu niti jedan grijeh nije problem oprostiti, ako iza toga stoji naše iskreno kajanje i želja za promjenom takvog grešnog načina života.

Nakon ručka djelatnici katoličkih škola uputili su se u razgledavanje Svetišta Gospe Sinjske i Muzeja sinjske alke. A potom je uslijedio završni dio programa na kojem su djelatnici u prostorima Franjevačke gimnazije sudjelovali na radionicama ”Moj osobni rad i rast u katoličkoj školi” koju je pripremila i vodila  Ana Matković, psihologinja u Katoličkoj osnovnoj školi u Požegi, a u čijoj je izradi sudjelovala i Petra Dobrinić, psihologinja u OŠ Dominik Savio u Zagrebu. Skup je zaključen u popodnevnim satima zajedničkom molitvom u Svetištu Gospe Sinjske gdje se djelatnicima obratio i župnik Svetišta fra Antonio Mravak, stoji u priopćenju Nacionalnog ureda za katoličke škole HBK-a.

 

Ova stranica koristi dvije vrste kolačića: nužne tehničke kolačiće i kolačiće za analitiku.
Slažete li se s korištenjem kolačića za analitiku?

SLAŽEM SE
Ne slažem se