Nakon pozdrava upućenom uzoritom gospodinu kardinalu, državnom tajniku Pietru Parolinu, uzoritom gospodinu kardinalu nadbiskupu Josipu Bozaniću, preuzvišenom predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije nadbiskupu Želimiru Puljiću, izaslanici predsjednika Vlade ministrici Nini Obuljen Koržinek, preuzvišenom apostolskom nunciju nadbiskupu Giorgiu Linguai, gospodi nadbiskupima i biskupima, zastupnicama i zastupnicima, te uvaženim gostima, predsjednik Jandroković rekao je:

„Izuzetna mi je čast i zadovoljstvo na dan, kada obilježavamo spomendan na hrvatskoga sveca Leopolda Mandića, iskazati dobrodošlicu u Hrvatskom saboru državnom tajniku Svete Stolice, uzoritom kardinalu Pietru Parolinu. Još jednom, dobrodošli u Hrvatski sabor!

Hrvatska povijest nezamisliva je bez uloge Katoličke crkve i kršćanstva koji su duboko utkani u biće hrvatskog naroda. Kroz stoljeća naše prisutnosti na ovim prostorima, Crkva i vjera bile su čuvari, ne samo vjerskog, već i hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta.

Papa Ivan VIII. je 7. lipnja 879. godine uputio pismo tadašnjem vladaru Hrvatske knezu Branimiru u kojem je priznao njegovu vlast nad Hrvatskom te poslao blagoslov cijelom hrvatskom narodu.

Tog povijesnog datuma prvi puta je de facto priznata srednjovjekovna hrvatska država. U spomen na taj događaj, sedmog lipnja obilježava se Dan hrvatske diplomacije.

Vjekovna povezanost hrvatskog naroda sa Svetom Stolicom dovela je do priznanja Republike Hrvatske kao samostalne i suverene države. Odluku o međunarodnom priznanju donijela je Sveta Stolica na čelu s tadašnjim poglavarom Papom Ivanom Pavlom II. 13. siječnja 1992. godine. Na taj način učinjen je svojevrsni presedan jer je Sveta Stolica bila među prvim državama koje su nas priznale. Bila je to poruka i poticaj svima koji su još imali dvojbi u vezi s priznanjem Hrvatske.

Sveta Stolica tijekom Domovinskoga rata istinski je svjedočila brigu za sudbinom hrvatskoga naroda. Diplomatskim naporima nastojala je učiniti sve kako bi se posredstvom međunarodne zajednice spriječio rat u bivšoj Jugoslaviji.  Molitve i riječi Ivana Pavla II. iz 1991. u vrijeme agresije na Hrvatsku kako „ono što se događa u Hrvatskoj nije dostojno čovjeka, nije dostojno Europe” probudile su savjest svjetske javnosti, a nama dale nadu da nismo zaboravljeni i prepušteni samima sebi.

U ovih 30 godina od uspostave diplomatskih odnosa, Hrvatska je imala veliku čast i osobito zadovoljstvo četiri puta ugostiti Svetog Oca. Tri puta Hrvatsku je posjetio papa Ivan Pavao II. s kojim hrvatski narod osjeća posebnu bliskost i povezanost.

Posebno nam se usjekao u pamćenje njegov prvi pastoralni pohod 1994. godine dok je još četvrtina Hrvatske bila okupirana. Njegove riječi “Dragi moji Hrvati, Papa vas voli, Papa vas grli i prima, Papa vas blagoslivlja“ zauvijek ćemo pamtiti.

Njegov drugi posjet 1998. godine obilježen je proglašenjem blaženim kardinala Alojzija Stepinca, “bedema Crkve u Hrvata” kako ga je nazivao. Blaženi kardinal Stepinac životom je platio neprihvaćanje odvajanja Katoličke crkve u Hrvata od Rima i Vatikana. Hrvatski sabor donio je 1992. godine Deklaraciju o osudi političkog procesa i presude kardinalu Alojziju Stepincu.

Treći pohod svetog Ivana Pavla II. Hrvatskoj 2003. godine bilo je ujedno njegovo jubilarno 100. putovanje, a nakon njegove smrti 2005. godine, Hrvatski sabor donio je Povelju zahvalnosti Svetom Ocu Ivanu Pavlu II.

Papa Benedikt XVI. također je imao poseban osjećaj za Hrvatsku. U pastoralnom posjetu 2011. godine snažno su odjeknule njegove riječi ohrabrenja i podrške ulasku Hrvatske u Europsku uniju.

Ove godine obilježavamo i 25 godina od ratifikacije triju Ugovora između Republike Hrvatske i Svete Stolice. Uz kasnije potpisani četvrti ugovor, njima smo regulirali širok spektar područja, od pravnih i gospodarskih pitanja do odgoja, kulture, karitativnog rada i dušobrižništva katoličkih vjernika. Zahvaljujući tim ugovorima, i druge su vjerske zajednice u Hrvatskoj s državom uredile svoje odnose.

Tek što smo zajedničkim naporima cijelog svijeta krenuli putem oporavka iz krize uzrokovane pandemijom, a kod nas u Hrvatskoj dodatno i potresima, dogodila se brutalna agresija Rusije na Ukrajinu. Prizori kojima svjedočimo poput onih iz Mariupolja, dovode u pitanje naše poimanje ljudskosti i čovječnosti temeljenih na moralnim vrednotama kršćanske civilizacije.

Hrvatski sabor donio je Deklaraciju o Ukrajini kojom smo osudili rusku agresiju na ukrajinski suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost. Pozdravljamo molitve i napore Svetog Oca pape Franje u kojima poziva na očuvanje mira u svijetu i zaštiti ljudskog dostojanstva i svakog života.

Nažalost, i u našem susjedstvu situacija nije dobra te postoji objektivna mogućnost za daljnju destabilizaciju. Stoga Hrvatska izrazito vodi računa o odnosima s Bosnom i Hercegovinom.

Posebno smo zabrinuti za položaj Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda čija je opstojnost u toj državi ugrožena. Pozivamo Vas zato i molimo da svojim moralnim autoritetom pomognete da konačna rješenja jamče ravnopravnost i jednakost sva tri naroda. Istovremeno, zahvalni smo Svetoj Stolici zbog razumijevanja i dosadašnje potpore koju pruža Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Kroz čitavu tegobnu povijest hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, Katolička crkva bila je i ostala lučonoša vjere i nade. Svećenici i redovnici već stoljećima brižno skrbe za vjeru i blagostanje naših ljudi, zadržavajući ih tako na svojim ognjištima.

Današnji posjet državnog tajnika Parolina još je jedna potvrda odličnih i prijateljskih odnosa naših dviju država i neraskidivih veza hrvatskoga naroda s Katoličkom crkvom.

Uzoriti gospodine kardinale, državni tajniče Parolin,

uime zastupnica i zastupnika Hrvatskoga sabora i svoje osobno ime, zahvaljujem Vam na dolasku u Hrvatski sabor i pozivam Vas i molim da nam se obratite“.

Izvor: Hrvatski sabor