Kao i u rimskom obredu, i u bizantskom korizmeno pokorničko vrijeme traje 40 dana i ulazi u svoj vrhunac u Velikom tjednu. Uz post i nemrs, osobito srijedom i petkom, tijekom ovog svetog vremena vjernici su pozvani na pročišćenje duha molitvom i djelima ljubavi prema bližnjima. Tijekom Velikoga posta bizantski obred ima nekih vlastitosti: subotama se redovito vrši spomen pokojnih („Zadušne subote“), treće nedjelje Četrdesetnice se klanja sv. križu (Križupoklonstvena nedjelja), a srijedom ili/i petkom, kada su osobito posni dani, služi se u crkvama osobito velikoposno bogoslužje zvano „Liturgija pretposvećenih darova“. Radi se o staroj carigradskoj Večernjoj s moljenjem psalama i svečanim kađenjem oltara čemu se pridodaje i služba pričesti s euharistijskim darovima koji su unaprijed posvećeni (obično prethodne nedjelje ili prethodnog dana), slično kao na Veliki petak u rimskom obredu. Za vrijeme velikoposnih službi i molitava koji se služe u tamnocrvenom ili ljubičastom liturgijskom ruhu, grkokatolici se na osobit način klanjaju „metanijama“ tj. velikim poklonim do zemlje u znak poniznosti i pokajanja. Ta je služba vrlo svečana i osobito izražajna, služi se u Crkvi još od 6. stoljeća, a mnogi povjesničari liturgije drže da je Liturgiju pretposvećenih darova sastavio upravo sv. Grgur, papa rimski (540.-604.), na Istoku zvan „Dialogos“ ili „Dvojeslov“.

Tijekom službe mole se psalmi i čitaju starozavjetna čitanja iz Knjige postanka, Knjige mudrih izreka i Joba te pjevaju osobiti stihovi koji potiču na post, pokajanje i pokoru, a sakupljeni su u knjizi „Posni tropjesnec“ ili „Triod“ kojega je sastavio sa svojom litrugijskom-pjesničkom školom sv. Teodor Studita još u 11. st. Apostolski administrator Križevačke eparhije mons. Milan Stipić na Liturgiji pretposvećenih darova u Jastrebarskom, u srijedu 26. veljače, pozvao je vjernike da ozbiljno i vjerno obdržavaju Veliki i časni preduskrsni post „jer nam je to vrijeme darovano da se obnovimo u duhu, da zaliječimo grijehom ranjena srca i tako obnovljeni i preporođeni proslavimo najveći kršćanski blagdan Uskrs – Pashu Gospodnju“.

Liturgija pretposvećenih darova služi se redovito u zagrebačkoj grkokatoličkoj konkatedrali Sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu srijedom i petkom u 18 sati, u Jastrebarskom srijedom u 19 sati, u Karlovcu petkom u 18 sati i u drugim grkokatoličkim crkvama srijedom ili petkom prema utvrđenom rasporedu. Vrijeme svete Četrdesetnice ili Velikoga posta u tekstovima bizantskog časoslova označeno je kao vrijeme radosti upravo zbog svog obnoviteljskog značenja, kako pjevaju stihovi Jutarnje prvog tjedna posta: „Radosno započnimo presveto vrijeme posta. Zablistajmo svijetlim zrakama svetih zapovijedi Krista, Boga našega: sjajem ljubavi i blještavilom molitve, snagom prave hrabrosti i čistoćom svetosti! Odjeveni tako haljinom svjetla, pohitimo prema svetom Uskrsnuću trećega dana koje svijet obasjava slavom vječnoga života!“