Preč. Drago Tukara blagoslovio je u 18 sati u župnoj crkvi hodočasnike te naveo nakane za hodočašće. Procesija je krenula s križem putem sela, a u procesiji je hodočastilo više od 60 vjernika župe sv. Mateja. Put je bio dug 5,5 km, a hodočasnici su pješačili oko jedan sat i 30 minuta do groblja.

Tijekom hodočašća molila se krunica Majci Božjoj, a blizu groblja molila se i desetica za sve mrtve. Hodočasnicima su se pridružili i vjernici iz Beravaca (Velika Kopanica), Sikirevaca i Jaruga, pa se na samom groblju okupilo oko 100 ljudi koji su sudjelovali na misnom slavlju.

Misu je predvodio domaći župnik Josip Dominković, a u koncelebraciji je bio preč. Tukara te sikirevački župnik vlč. mr. Drago Marković. Pjevanje su predvodili mladi molitvene zajednice „Gratia Dei“.

U homiliji preč. Tukara podsjetio je na povijesne činjenice. „Ovdje na groblju nalazila se kapelica sv. Ane koja je izgrađena 1720. godine; 50 godina kasnije Beravčani su 1773. godine na istom mjestu izgradili veću kapelicu koju su posvetili anđelima Blažene Djevice Marije. Ovdje su se slavile mise na sv. Katu, sv. Andriju, sv. Tomu, sv. Anu i jednu nedjelju u mjesecu. Ovdje su ukapani Sikirevčani do 1776., Gundinčani do 1818., Beravčani do 1863. i Jaružani do 1881. godine. Još 1900. godine svi su grobovi ovdje bili lijepo uređeni. Od kapelice su se vidjeli temelji. Bilo je još dosta zidanih grobnica i kamenih spomenika“, rekao je propovjednik.

Kazao je da je na tom groblju pokopan prvi gundinački župnik Antun Lukić koji je umro 1806. godine.

„Župnik Drago Kolesar bio je mišljenja da je možda u srednjem vijeku ovdje postojala crkva sv. Ilije u kojoj se vjenčao prvi bosanski kralj Tvrtko I. 1374. godine. Stoga su se godine 1990. vršila istraživanja ovog mjesta. Te godine su na površini zemlje bile izorane i širom razbacane kosti naših pokojnika. Kosti su pokupili u skoro četiri vreće koje su ukopane uz jednu staru vrbu kraj Berave. Na te kosti stavljen je pronađeni nadgrobni kamen u sporednom kanalu“, istaknuo je.

Preč. Tukara je rekao da je spomen-obilježje na Gracu otvoreno 25. kolovoza 1991. godine u 16 sati u nazočnosti vjernika iz Sikirevaca, Gundinaca, Beravaca i Jaruga. „Slavljena je misa koju je predvodio kanonik Gejza Varga iz Đakova. On je i blagoslovio ovo zdanje. O svemu je obaviješten Biskupski ordinarijat u Đakovu. Nakon 1991. godine na groblju su se mise održale svega još par puta i više ništa do dana današnjega“, kazao je preč. Tukara.

Podsjetio je i što je odlučeno na sastanku u Sikirevcima 1999. te rekao da je dogovoreno da će se oko spomen-obilježja posaditi sadnice lipa, jasena, hrasta, javora pod stručnim vodstvom predstavnika Šumarije iz Đakova, a pod rukovodstvom Mate Vulića iz Sikirevaca. Dodao je da se na sastanku dogovorilo da će se sadnja izvršiti 6. ožujka 1999. godine uz pomoć Odbora i dragovoljaca iz Sikirevaca, a što je propovjednik prenamijenio kao posao za zajednicu mladih „Gratia Dei“.

Nakon otvorenja spomen-obilježja predloženo je župnicima u Sikirevcima, Gundincima i Velikoj Kopanici da svake godine na dan sv. Ane, 26. srpnja organiziraju misu – u spomen umrlima koji su na tom groblju ukopani.

„Danas je sv. Ana i mi smo se okupili. Radostan sam što se to dogodilo. Na Dušni dan svake godine posjećujemo ovo groblje i zapalimo svijeću te se pomolimo. Gotovo se čitavo 20. stoljeće šutjelo o ovom mjestu, a onda je Duh Sveti nadahnuo da se ideja spomena na pokojne i ostvari. Iako nisam župnik, u ime svih tadašnjih svećenika župnika posebno zahvaljujem župniku Josi Dominkoviću na spremnosti i otvorenosti. Vjerujem da su naše današnje molitve, misa, žrtva i trud doprinijele spasenju duša naših pokojnika. Treba samo ustrajati da ovo spomen-obilježje dobije sve ljepši izgled u svrhu učvršćivanja naše vjere i u svrhu razvijanja kršćanske pobožnostima prema svecima i pokojnima“, rekao je preč. Tukara te poručio mladima: „Dragi mladi, ovo je i vaša baština i nasljedstvo od naših starih. Pomozite da ne ostane zapušteno ovo nekoliko kvadrata zemlje, da se ne zaore naša kršćanska vjera u uskrsloga Krista Gospodina.“, izvijestio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije.