Duhovnost hodočašća

Osim eshatološke dimenzije (koja vjernike podsjeća da smo na zemlji samo putnici/hodočasnici prema Domovini na nebesima), hodočašće je i određeno (usp. br. 286):

• pokorničkom dimenzijom (hodočašće se shvaća kao pokornički čin i vodi do sakramenta svete ispovijedi)
• slavljeničkom dimenzijom (tijekom hodočašća osjeća se radost, olakšanje, susreće se s drugim ljudima)
• bogoštovnom dimenzijom (hodočasnik koji ide prema nekom svetištu zapravo ide u susret Bogu te vrši mnogobrojne bogoštovne čine, bilo liturgijske ili pobožne naravi: klanja se, zahvaljuje, zavjetuje se, moli se, opraštaju mu se grijesi; također „veoma je često molitva hodočasnika upućena Blaženoj Djevici Mariji, anđelima i svetima, prepoznatima kao dobrim zagovornicima kod Svevišnjega)
• apostolskom dimenzijom („hodočašće kao navještaj vjere“, hodočasnici su prepoznati kao putujući Kristovi vjesnici)
• zajedničarskom dimenzijom (hodočasnik se i na hodočašću i u samom svetištu nalazi s drugim vjernicima, s tolikim drugim vjernicima koji su nekoć hodočastili u svetište, s prirodom koja okružuje svetište, s „čovječanstvom čije se trpljenje i nada na raznolik način očituju u svetištu“)

Odvijanje hodočašća

Govorom o odvijanju hodočašća zatvara se i posljednje poglavlje „Direktorija“ koji hodočašće prepoznaje i kao „molitveni put“, a na tom putu „Božja riječ mu treba biti voditeljicom, hranom i potporom“ (usp. br. 287). Tijekom hodočašća na poseban način izdvaja se pet točaka (br. 287):

1.polazak će biti primjereno obilježen molitvenim momentom koji će biti u župnoj crkvi ili u nekoj prikladnijoj crkvi, a sastojat će se od euharistijskoga slavlja ili jednoga dijela časoslova ili pak od posebnoga blagoslova hodočasnika;
2.posljednja dionica hoda bit će oživljena snažnijom molitvom; preporučuje se da ta posljednja dionica – kada se već vidi i svetište – bude prijeđena pješice, procesijski, moleći, pjevajući, zaustavljajući se pokraj pojedinih kapelica koje eventualno postoje na tome dijelu puta;
3.doček i prihvaćanje hodočasnika moći će dati prostora nekoj vrsti liturgije praga, koja susret hodočasnika i čuvara svetišta stavlja na istančano vjersku razinu. Gdje je moguće, čuvari će se kretati ususret hodočasnicima, kako bi s njima hodili posljednjim dijelom puta;
4.zadržavanje u svetištu očito će trebati biti najsnažniji moment hodočašća i obilježen obraćenjem, prikladno potvrđenim u sakramentu pomirenja; osobitim izražajima molitve kao što su: zahvala, prošnja ili traženje zagovora, u odnosu prema obilježjima svetišta i prema ciljevima hodočašća; euharistijskim slavljem, vrhuncem samoga hodočašća.
5.zaključak hodočašća bit će primjerno obilježen molitvenim momentom u samome svetištu ili u crkvi iz koje se krenulo. Vjernici će zahvaliti Bogu na daru hodočašća i molit će od Gospodina potrebnu pomoć za življenje velikodušnijom zauzetošću u kršćanskome pozivu, nakon što se vrate u svoje domove.

 Imajući ispred sebe upravo ove točke moći će se dobro razlikovati hodočašće od pobožnog pohoda ili pak od turističkog pohoda nekom svetom (hodočasničkom) mjestu.

Druga sinoda Zagrebačke nadbiskupije o hodočašću – umjesto zaključka

U ovom kontekstu govora o hodočašću svakako valja istaknuti i činjenicu da i  Druga sinoda Zagrebačke nadbiskupije progovara o njemu i to u kontekstu govora o crkvenom zajedništvu (br. 28) te ga prepoznaje kao „tradicionalni model u življenju, slavljenju, svjedočenju i prakticiranju kršćanske vjere“ (br. 28 §4).

Osim tog vida hodočašća, Sinoda preporuča vjernicima da, kada im je moguće, hodočaste u crkvu svoga krštenja (br. 61 §2), ali isto tako i hodočasnička mjesta prepoznaje kao „snažan i vitalan dio identiteta i duhovnosti Nadbiskupije. Svako takvo mjesto ima svoju povijest i posebnu privlačnost za vjernike“ (br. 111) jer  hodočašća i „snažno obnavljaju zajedništvo i pobožnost“ (br. 115 §6).

Progovarajući dalje o hodočašću Sinoda također napominje da „valja dobro razlikovati hodočašće od turizma“:

Korisne poveznice

• Hodočašća tijekom Svete godine (1/2)
• Bula pape Franje „Spes non confundit“
• Apostolska pokorničarna – Dekret
• O jubilejskim mjestima i oprostima u Zagrebačkoj nadbiskupiji
• Što su oprosti?