Ovom prilikom pripadnici Hrvatske vojske nastavili su tradiciju, započetu sa prošlim kontingentom, zahvale i zavjeta ali i oproštaja od zemlje u kojoj su bili prihvaćeni i primljeni na najbolji mogući način.

Pripadnicima hrvatskog kontingenta pridružili su se i izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Litvi, Njegova Ekselencija gospodin Krešimir Kedmenec, Apostolski Nuncij Svete Stolice u Republici Litvi nadbiskup msgr. Petar Rajič, zamjenik gradonačelnika grada Šiauliaija, gospodin Domas Griškevičius i čelnik Šiauliaijske biskupije biskup Eugenijus Bartulis uz prisustvo generalnog vikara Sauliusa Matulisa.

Dolazak do Brda Križeva proveden je uz prethodnu procesiju u duljini od 2 kilometra u kojoj su sudjelovali svi nazočni, a nakon dolaska na samo Brdo križeva nadbiskup msgr. Petar Rajič predvodio je misu. Po završetku mise nadbiskup Rajič je blagoslovio Križ koji je kontingent postavio na Brdo. Križ je izrađen od kvalitetnog drveta sa ugraviranim hrvatskim pleterom i grbom te će ostati trajni spomen prisustva 2. hrvatskog kontingenta u Republici Litvi i naše spremnosti za zaštitom naših partnera unutar NATO saveza.

Brdo križeva danas predstavlja hodočasničko mjesto velikog broja turista i hodočasnika iz cijelog svijeta, koji dolaze vidjeti ovo mjesto i ostaviti „svoj križ“. Za Litavce, Brdo križeva predstavlja i spomen-mjesto otpora komunističkom režimu, a UNESCO ga je uvrstio i na popis nematerijalne svjetske baštine u Europi. Točan broj križeva koji se nalaze na brdu nije moguće odrediti ali se procjenjuje da ih je sa svih strana svijeta doneseno i postavljeno više od sto tisuća. Papa Ivan Pavao II. posjetio je Brdo križeva 1993. godine prilikom čega je služio i misu, na kojoj je bilo oko sto tisuća vjernika.