Cilj je bio potaknuti istraživanje nedovoljno poznatoga te u povijestima hrvatske književnosti, znanosti i nastavi zanemarenoga dijela hrvatske književnosti sa željom premošćivanja umjetno stvorenih diskontinuiteta u hrvatskoj književnosti i kulturi općenito.

Svečanost otvorenja započela je pozdravnim govorom predsjednice Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ dr. Tanje Baran koja je okupljenima predstavila Križevce kao iznimno snažno vjersko središte još iz davnina te je ispripovijedala da su u Udruzi „Dr. Stjepan Kranjčić“ na ideju o održavanju znanstvenoga skupa došli nakon što su objavili knjigu književnih radova križevačkoga župnika na glasu svetosti dr. Kranjčića „Zašto me pozvao Gospod?“ te nakon što već više godina redovito organiziraju dva natječaja za kršćansku književnost koji su na nacionalnoj razini Susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ („Književni Kranjčić“) i Susret hrvatskoga dječjega duhovnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ („Dječji Kranjčić“). Okupljene su uime domaćina pozdravili i križevački dogradonačelnik Mario Martinčević, koprivničko-križevački župan Darko Koren te križevački župnik Stjepan Soviček. Suorganizatorske poruke uime Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu izrekao je pročelnik prof. dr. Mario Grčević, a govorio je i zamjenik glavnog urednika Glasa Koncila Branimir Stanić. Sudjelovao je i saborski zastupnik Branko Hrg. Glazbeni obol svečanosti otvorenja dale su članica Vokalnog sastava „Allegro“. Tom je prigodom okupljenima podijeljen časopis „Kroatologija“ Hrvatskih studija u kojem su objavljeni radovi s drugoga znanstvenog skupa „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća“ održanog u Križevcima prije dvije godine.

Program je bio podijeljen u tri sesije. Uvodno predavanje „Religiozno kazalište u Hrvatskoj 1945. – 1990. ili kako su rubovi očuvali svjetlo“ održala je Sanja Nikčević. Tema Lucije Ljubić bila je Vojmil Rabadan o kazalištu u „Maruliću“, Ivan Čulo predstavio je personalizam u „Maruliću“. Zatim je Zdravko Gavran osvijetlio egzistencijalne teme u katoličkoj vizuri: spoja kratke priče i novinske reportaže o susretima u prozama Smiljane Rendić, Vladimira Rezo predstavila je prozni opus Mare Švel-Gamiršek, a Vlatko Smiljanić spisateljsku djelatnost Mare Matočec 1945. – 1967. Jasna Šego govorila je o Kupareovu doprinosu marijanskoj lirici – srži hrvatskoga religioznog pjesništva. Ružica Bešlić-Grbešić i Iva Ćalić predstavile su ostavštinu Vinka Kosa u doba komunizma, a Miljenko Buljac pjesništvo s. Marije od Presvetoga Srca – Anke Petričević. O kršćanskim motivima u pjesništvu muslimanskih pjesnika hrvatskoga identiteta 1945. – 1990. izlagao je Vladimir Lončarević. Božidar Petrač predstavio je uspomene Luke Perinića, Željko Vegh radove književnika Dubravka Horvatića u časopisu „Marulić“ u doba komunizma, Dean Slavić Horvatićevu novelu „Vruća listopadska noć“. Sonja Tomić približila je semantičku dosljednost i poetičnost sedam prijevoda Isusovih oproštajnih govora, a Stjepan Tomić psalam 22 (21) kao molitvenu paradigmu s posebnim osvrtom na neke hrvatske prijevode. Slavko Nedić govorio je o kršćanskim mjuziklima u vrijeme komunizma: K. Tičić, M. Nardeli, Š. Šito Ćorić, a Krešimir Tičić o mjuziklima kršćanske inspiracije uz primjere s videoprezentacijom.

Znanstveni skup održan je uz potporu Grada Križevaca, Koprivničko-križevačke županije i poduzeća „Radnik“ d. d., a radovi će biti recenzirani i tiskani u časopisu „Kroatologija“ Hrvatskih studija tijekom 2019. godine. Četvrti znanstveni skup „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća“ planira se za jesen 2020.