Naime, očekuje se da će do masovne procijepljenost u Europi koja će zaustaviti pandemiju, proći od šest do dvanaest mjeseci.

Tijekom listopada, zbog naglog porasta dnevnog broja oboljelih na više od dvije tisuće, u Hrvatskoj je sustav traganja za kontaktima ozbiljno narušen. 150 hrvatskih epidemiologa, koji već mjesecima brane prvu crtu u borbi protiv epidemije, fizički više nije stizalo odraditi ovaj opsežan posao u trenutku kada se brojevi novozaraženih dnevno kreću između 2 i 3 tisuće. Iscrpljeni su i potrebna im je pomoć u popisivanju kontakata oboljelih, njihovom obavještavanju i unosu podataka u registar.
„U Hrvatskoj u odnosu na planiranu mrežu HZZO-a nedostaje 200-tinjak obiteljskih liječnika[1]. Svaki od njih prosječno ima 1.643 pacijenta što znači da za svakog pacijenta prosječno imamo godišnje na raspolaganju sat i petnaest minuta. Zato model u kojem obiteljski liječnici preuzimaju cjelokupno traganje za kontaktima nije održiv niti će ovaj proces učinkovito poboljšati, a pogoršao bi našu dostupnost pacijentima“, naglašava zamjenica predsjednika Komore Vikica Krolo, inače obiteljska liječnica iz Splita.

Upravo je učinkovit sustav testiranja, praćenja kontakata i njihove izolacije preduvjet za uspostavljanje koliko toliko normalnog života, bez potrebe za uvođenjem najstrožih mjera.
Liječnička komora je stoga sredinom listopada, sukladno preporuci Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC)[2], kao rješenje predložila uspostavljanje pozivnih centara pri zavodima za javno zdravstvo u kojima bi pod nadzorom i upravljanjem epidemiologa radilo zdravstveno osoblje – neliječnici te nezdravstveno osoblje, koje bi prošlo nužnu edukaciju. Rad ovih centara treba biti organiziran na daljinu (rad od kuće na online platformi), oni bi popisivali i obavještavali kontakte te ih unosili u registar oboljelih, a sve pod kontrolom epidemiologa.

Upravo je učinkovit sustav testiranja, praćenja kontakata i njihove izolacije preduvjet za uspostavljanje koliko toliko normalnog života, bez potrebe za uvođenjem najstrožih mjera[3].
U tom smislu HLK pozdravlja dopis ministra zdravstva Vilija Beroša upućen zavodima za javno zdravstvo s uputom o žurnom osnivanju pozivnih centara zbog jačeg praćenja kontakata. Hrvatska liječnička komora predlaže da se u prvom koraku preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kontaktira više od 1200 zdravstvenih radnika – neliječnika[4] koji na Zavodu čekaju pripravništvo i da ih se u međuvremenu angažira na poslovima traganja za kontaktima u pozivnim centrima pri zavodima za javno zdravstvo.
Zaključno, Hrvatska liječnička komora još jednom naglašava da u vrijeme galopirajuće pandemije svaka javna komunikacija koja se temelji na prozivanju i optuživanju pojedinih skupina zdravstvenih djelatnika ne pomaže, nego odmaže u borbi s pandemijom. Ključni cilj svih dionika u hrvatskom zdravstvenom sustavu mora biti jedinstvo u borbi s koronavirusom.

[1] Izvor podatka: Digitalni demografski atlas HLK-a. hlk.hr/hlk-predstavila-digitalni-atlas-hrvatskog-lijecnistva.aspx  Toliko iznosi zbroj timova ugovorenih s HZZO-om koji nemaju zaposlenog liječnika kao nositelja tima i mjesta gdje uopće nisu ugovoreni timovi, a predviđeni su mrežom HZZO-a.

[2] ecdc.europa.eu/sites/default/files/documents/COVID-19-Contract-tracing-scale-up.pdf

[3] www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(20)32153-X/fulltext

[4] Prema podacima dostupnim u medijima na HZZ-u je oko 1200 prvostupnika i magistara fizioterapije, radne terapije, radiološke tehnologije, sanitarnog inženjerstva, medicinsko-laboratorijske dijagnostike, primaljstva te srednjoškolskih zanimanja kao što su fizioterapeutski tehničari, sanitarni tehničari, zdravstveno-laboratorijski tehničari, dentalni tehničari, medicinske sestre itd.