Cijene nekih osnovnih prehrambenih ili higijenskih potrepština u Hrvatskoj su i po dva puta više nego u istim trgovačkim lancima u drugim zemljama Europske unije. No uprijeti prst isključivo u pohlepu velikih trgovačkih lanaca značilo bi „adresirati“ samo dio problema, smatra sugovornik intervjua poduzetnik Ante Lučić.

Visoke cijene plod su i neučinkovite javne uprave, previsokih poreza, a počesto i koruptivnih radnja. „Bez smanjenja poreznoga opterećenja, reforme javne uprave i poticanja konkurentnoga tržišta ciklusi bojkota ostat će simbolični, a frustracije građana neće se smanjiti“, upozorio je sugovornik.

„BDP i prosječna plaća često se ističu kao ključni pokazatelji gospodarskoga razvoja, no njihova sposobnost da odraze stvarnu kvalitetu života i gospodarsku održivost vrlo je ograničena. Hrvatska, sa svojih 70 posto prosječne razvijenosti EU-a, bilježi napredak, ali taj rast ostaje neosjetan za mnoge građane“, rekao je sugovornik Lučić.

„Hrvatska je u eurozonu ušla s gospodarstvom opterećenim strukturnim slabostima, poput visokoga poreznoga opterećenja, složene birokracije i relativno niske produktivnosti. Ulaskom u eurozonu Hrvatska je izgubila monetarnu suverenost, što znači da više ne može prilagođavati kamatne stope ili se koristiti deviznom politikom kako bi reagirala na specifične domaće izazove“, kazao je u intervjuu Lučić.