Beatifikacija kardinala Alojzija Stepinca prvo je s čime se susreo od kako je preuzeo službu zagrebačkog nadbiskupa. Prisjetio se kako je to vrijeme bilo ispunjeno radosnim iščekivanjem i ponovio da je Stepinac svet, a što se tiče datuma kanonizacije rekao je: „Tome smo se nadali, na tome smo radili i na tome radimo.“ Rijetko koji nadbiskup može se pohvaliti da je čak tri puta bio domaćin Papi (kao zagrebački nadbiskup i kao predsjednik HBK). Istaknuo je nemjerljiv doprinos svetog Ivana Pavla II. za međunarodno priznanje hrvatske države.

Crkva se mora otvarati
U vrijeme nadbiskupske službe kardinala Bozanića sve značajnije mjesto u životu Crkve zagrebačke dobivaju vjernici laici. U odnosu na posljednje desetljeće prošloga stoljeća, kada su na čelu institucija Zagrebačke nadbiskupije bili isključivo svećenici, danas te iste institucije; Kršćansku sadašnjost, Glas Koncila, Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju vode laici. I na Katoličkom bogoslovnom fakultetu prevladavaju profesori teolozi laici i laikinje, a samo petinu zaposlenika Nadbiskupskog duhovnog stola čine svećenici, redovnici i redovnice, ostalo su laici. Komentirajući navedene promjene, kardinal Bozanić prepoznaje u njima znak vremena, plod Crkve koja slijedi smjernice II. vatikanskog koncila, nadahnuće Duha Svetoga i plod II. sinode Zagrebačke nadbiskupije. Na pitanje što mu je osobno bilo ključno u izgradnji povjerenja prema laicima, kardinal je odgovorio da se radi o ravnopravnim članovima Crkve, u koje ima puno povjerenja i vidi ih kao svježinu Crkve. „Ako se Crkva zatvara ona sebe umrtvljuje, ona se mora otvarati. Želio bih da na tom području budemo još hrabriji u smislu: omogućiti da se svaki dar, svaka karizma razvije u Crkvi za dobro čovjeka.“

Sinoda ne stvara novu Crkvu
U toj perspektivi kardinal se osvrnuo i na sinodalni hod Zagrebačke nadbiskupije. Razne inicijative koje su pokrenute u zadnje vrijeme zapravo su plod sinodskog procesa, rekao je kardinal te istaknuo: „Sinoda ne stvara novu Crkvu. Crkva je bila, Crkve će biti, ali je uvijek potrebno neke stvari malo poredati, bolje pojasniti, malo drugačije usmjeriti s obzirom na nove naznake i nove izazove vremena.“

Važno je promicati dobro
Uspoređujući stanje u Hrvatskoj u odnosu na druge europske zemlje kardinal je istaknuo intenzivni sakramentalni život vjernika po kojem smo još uvijek prepoznati i u drugim zemljama. „Dok naši vjernici dolaze na mise i dok se ispovijedaju, bit će dobro“, rekao je kardinal Bozanić i pri tom naglasio da je važno prepoznati i promicati sve ono što je dobro u našem narodu.

A što je s „grijehom struktura“ o kojem je govorio u svojoj prvoj Božićnoj homiliji kao zagrebački nadbiskup, je li ta njegova misao još uvijek aktualna? Na pitanje novinarke, kardinal je odgovorio potvrdno, istaknuvši da se trebamo oslobađati određenih navika koje smo ponijeli iz vremena prije demokracije. Smatra da je u Hrvatskoj potrebno promicati samopouzdanje, jer smo prekritični i nismo sposobni vidjeti dobro koje je među nama. „Nama trebaju doći turisti i reći kako je tu lijepo, kako su naši ljudi gostoljubivi. Treba nam doći netko izvana da nam ukaže na nešto što je dobro kod nas“, rekao je kardinal Bozanić. Na pitanje tko širi pesimizam i dijeli društvo, odgovorio je pozivajući na zajedništvo. Smatra da bi bilo ispravno da svaka skupina, bez obzira kojoj političkoj grupaciji pripadala, učini nešto za opće dobro, umjesto da odbacuje kao loše sve što rade oni koji ne pripadaju ‘mojoj skupini’ ili stranci.

Kad je teško treba kleknuti i moliti
Kardinal Bozanić u intervjuu je progovorio i o poteškoćama s kojima se susreo kao zagrebački nadbiskup: od onih pastoralne naravi do potresa i pandemije koji su utjecali na život svih. Kad je teško treba kleknuti i moliti, kad je lakše Bogu zahvaliti: a spominjući se posljedica potresa i djevojke Anamarije koja je u njemu izgubila život, kardinal je istaknuo da su pandemija kao i potres ostavili dugoročne posljedice, osobito na djecu i mlade kojima je oduzet dio života. U vremenu koje dolazi, bit će potrebno puno razumijevanja i blizine, osobito za izazove koji su tek pred nama. Vezano uz materijalnu obnovu, kardinal je rekao da mu je veoma teško što je katedrala zatvorena, te da je na početku mislio da će obnova ići brže, međutim sada vidi da to neće biti tako brzo. Upitan o jednom od najznačajnijih projekata Zagrebačke nadbiskupije, Hrvatskom katoličkom sveučilištu kardinal Bozanić je podsjetio koliko je bilo važno ustrajati tijekom priprema da bi HKS moglo početi raditi, da je bilo i otpora i to tamo gdje nisu očekivali, ali izrazio je radost u kojem smjeru se sada HKS razvija. Premda su osnovali već više studijskih smjerova, kardinal nam je rekao: „Želim još više. Nadamo se i molimo za još neke nove smjerove.“

Vratiti se poljoprivredi
Zagrebački nadbiskup komentirao je i aktualnu globalnu krizu koju je izazvao rat u Ukrajini. Smatra kako ova situacija mijenja budućnost, ne samo Europi, nego čitavome svijetu te da će odgovorni morati dobro promisliti kako u budućnosti neke stvari usmjeravati. To nas vraća na stanoviti način i k nama samima, rekao je kardinal. Istaknuo je da je veoma važno okrenuti se onom što je prvotno: „U Hrvatskoj bi bilo jako važno računati sa zemljom koja je plodna. I da mi ovisimo o plodovima zemlje, ne hrvatske, nego uvozne?! Olako smo se orijentirali samo u nekim smjerovima, treba se vratiti na ono prvotno. Poljoprivreda je ono što će sigurno biti sutra presudno u daljnjoj organizaciji života.“ Na pitanje prepoznaju li to oni koji donose odluke, kardinal je poručio da misli da prepoznaju, ali da se koji put teško osloboditi ponekad suvišne političke korektnosti. Kardinal Bozanić govorio je i o važnosti produbljivanja vjere i promicanja moralne vertikale u hrvatskom društvu, a u kontekstu korupcijskih skandala koji svako malo pogađaju našu zemlju i činjenicu da smo društvo s velikim udjelom katolika, te poručio: „Neke stvari jednostavno vjernik ne bi smio raditi!“

Cjeloviti intervju sa zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem možete poslušati u emisiji Trag vjere. HRT