U okviru projekta Kritička Analiza dezinformacija o vjerskim Temama (KAT), koji od rujna 2023. godine zajednički provode Odjel za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Hrvatski katolički radio, Hrvatsko društvo katoličkih novinara i samostalni novinar Ivica Zadro, provedeno je istraživanje o povjerenju hrvatskih građana u medije, s naglaskom na vjerske teme.

Građani se o vjerskim temama podjednako informiraju kroz vjerske i svjetovne medije, pri čemu je povjerenje u različite medije po pitanju informacija o vjerskim temama relativno nisko, na razini prosječne (neutralne) ocjene 3. Više povjerenja građani pokazuju prema informacijama koje dobivaju s radija i televizije, nego informacijama s internetskih portala i društvenih mreža. Pritom, kada su u pitanju vjerske teme, prijatelji i poznanici te novinari i urednici vjerskih medija bilježe iznadprosječni stupanj povjerenja.

Dok su internetski portali i televizija primarni izvor informiranja o društvenim i političkim događajima, kada su  u pitanju vjerske teme građanima su puno važnije informacije koje dobivaju kroz osobne kontakte. Naime, čak 45% građana se o vjerskim temama informira kroz razgovore s članovima obitelji, prijateljima i kolegama, a njih 28% kroz misna bogoslužja. Glavni mediji navedeni za praćenje vjerskih tema su televizija, odnosno općenito radio i internet. Na pitanje koje hrvatske vjerske medije poznaju, najviše je građana izdvojilo Glas koncila (33%), HKR – HKM (32%) te Laudato TV (23%).

Najvažniji dio ovog projekta podrazumijeva praćenje dezinformacija o vjerskim temama u hrvatskom medijskom prostoru. Istraživanje je pokazalo da takve dezinformacije hrvatski građani najviše nalaze na društvenim mrežama (30%) i internetskim portalima (21%) što je u skladu s drugim relevantnim hrvatskim i međunarodnim istraživanjima. No, zanimljivo je istaknuti i da gotovo svaki četvrti građanin nije do sada naišao niti na jednu dezinformaciju o vjerskim temama. Pritom se većina ispitanika koji su se susreli s dezinformacijama teško mogla prisjetiti neke informacije iz područja vjerskih tema koja je mogla imati veliki utjecaj na publiku, a da je bila pogrešna. Teme koje su navedene su uglavnom spomenute u manjim udjelima, a može se reći da ih je nešto više o Svetom Ocu.

S ciljem prepoznavanja dezinformacija u medijima, važno je da građani posjeduju medijske kompetencije pomoću kojih mogu analizirati i na kritičan način vrednovati medijske sadržaje. Istraživanje je pokazalo da građani svoje kompetencije provjeravanja informacija i prepoznavanja manipulativnih medijskih sadržaja ocjenjuju visokim. Primjerice, ispitanici smatraju da su dobro upoznati sa senzacionalizmom u medijama, da znaju kako ga prepoznati te kako pravilno reagirati u tim slučajevima. Međutim treba naglasiti da je riječ o samoprocjeni ispitanika. Građani se najviše slažu s potrebom proučavanja vijesti iz više izvora, te kako su, kada su vjerske teme u pitanju, vjerski mediji objektivniji te u njih imaju više povjerenja. Kada su suočeni s različitim informacijama od strane različitih medija građani većinom uspoređuju informacije s drugim izvorima te se konzultiraju s prijateljima i članovima obitelji.

Istraživanje je provedeno metodom online ankete na reprezentativnom uzorku punoljetnih građana Republike Hrvatske u siječnju i veljači 2024. godine, a u samom je istraživanju sudjelovalo 600 ispitanika. Provedbu projekta Kritička Analiza dezinformacija o vjerskim Temama financira Agencija za elektroničke medije u sklopu mjere „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“.