Novi broj otvara se fotografijom i izvještajem o snažnoj oluji koja je oštetila više desetaka crkvenih objekata.

Prema do sada prikupljenim podacima, snažni je vjetar oštetio tridesetak crkava, niz pastoralnih centara, župnih kuća i drugih crkvenih objekata u Zagrebačkoj i Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji te Požeškoj i Sisačkoj biskupiji. Radovi na saniranju šteta započeli su prvoga jutra nakon oluje, a zajedništvo vjernika pokazalo se i prve nedjelje nakon oluje, 23. srpnja, kada su župljani stradalih crkava došli na euharistijska slavlja te svoje pouzdanje stavili u Gospodinove ruke.

Povodom početka primjene zakona o radu trgovina nedjeljom te o 25. obljetnici apostolskoga pisma Dies Domini Ivana Pavla II., novi broj donosi promišljanje o nedjelji u rasponu od dana koji mnogi doživljavaju tek kao „kraj tjedna“ ili prigodu za odlazak u „hramove konzumizma“ do dana koji uz naravnu potrebu i pravo na odmor u sebi donosi i zahtjev za slavljenjem Boga, urođen ljudskomu biću. U novom broju Glasa Koncila postavlja se pitanje hoće li novo zakonsko rješenje u Hrvatskoj preživjeti pritiske interesnih skupina i zaživjeti i nakon izbora iduće godine.

Koliko je vlastima malo stalo do demografske obnove Hrvatske u komentaru piše glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić osvrćući se na to da je gotovo neprimjetno u hrvatskoj javnosti prošlo sredinom srpnja dodatno objavljivanje podataka s popisa stanovništva 2021. godine koji su pokazali da se dogodio novi lom u hrvatskom demografskom slomu. „Očito je da nema snažne političke volje za učinkovitije rješavanje demografskoga pitanja, a po mnogočemu sudeći uzrok bi mogao biti strah vladajućih koji je tako velik da doslovno paralizira budućnost hrvatskoga društva. Hrvatska je javnost napokon zaslužila znati tko zapravo minira demografski oporavak hrvatskoga naroda“, piše među ostalim urednik Stanić.

„Svako fizičko zlo, kao što su nevrijeme ili potres, koje zahvaća čovjeka, budi strah, ali istodobno razotkriva i neka područja naše nutrine“, riječi su rektora splitske bogoslovije i liječnika psihologa Đulijana Trdića, koji u središnjem intervjuu odgovara na brojna aktualna pitanja od suočavanja s apokaliptičnim predviđanjima do suvremenih ovisnosti ili neželjenih podjela u društvu.

„Hrvatski je narod premalen da bi si dopustio luksuz razjedinjenosti. Pozadina svake podjele među ljudima, pa tako i podjela našega naroda na sjever i jug ili na bilo koji drugi način, najprimitivniji je interes i egoizam u službi pojedinca ili neke grupe. Ne uočavamo da se iza podjela skriva plitki ljudski interes i kalkulacije, pa mnogi tako postaju žrtve površne propagande i jeftina populizma“, rekao je među ostalim sugovornik.

O važnosti blaga Riznice zagrebačke katedrale kao izvora za povjesnicu čitave kontinentalne Hrvatske, kao i o tajnama nastanka i očuvanja petstoljetne zlatnine hrvatskih državnih i vjerskih glavara, govori voditeljica Zbirke metala Muzeja za umjetnost i obrt povjesničarka umjetnosti dr. Arijana Koprčina čija je nedavno objavljena knjiga „Zlatarstvo u Zagrebu 1450. – 1550.: liturgijski predmeti i nakit“ ovjenčana nagradom Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.

U rubrici „Vjernici laici aktivni u Crkvi“ mlada pjevačica zbora, komunikologinja te studentica ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja Josipa Radoslavić svjedoči kako je od rodnoga otoka sunca preko marijanskih redovnika do zagrebačke župe svojega nebeskoga zaštitnika u Crkvi pronašla utočište u vrijeme studija, učila kako biti kršćanski glas u medijima ta kako melodijom i duhovnim pjesmama želi približiti Boga ljudima.