U fokusu novoga broja je velika milost za hrvatski vjerni narod koja se dogodila u ponedjeljak 26. svibnja kada je u gradiću Albi de Tormes, u srcu Španjolske, u karmelskoj crkvi koja čuva grob crkvene naučiteljice svete Terezije od Isusa, zatvoren sarkofag s neraspadnutim svetičinim tijelom. Za hrvatske je vjernike to bio osobito milosni događaj jer se uz svetičino tijelo odsad nalazi i zlatna krunica kao zavjetni dar hrvatskih vjernika koji su je donijeli hodočasteći na njezin grob sredinom svibnja.

Izlaganje neraspadnutoga tijela sv. Terezije Avilske u Albi de Tormes naišlo je na velik interes javnosti, ali i potaknulo mnoga pitanja o čašćenju relikvija svetih i blaženih. Sugovornika za intervju o čašćenju relikvija Glas Koncila pronašao je u španjolskom svećeniku mons. dr. Albertu Joséu Gonzálezu Chavesu koji je među ostalim poznat po pisanju životopisa svetaca. »Uvijek je, kroz cijelu povijest Crkve, u pozadini čašćenja svetaca i njihovih relikvija ono što su oni bili i ono što će biti: njihovo je tijelo bilo hram Duha Svetoga, a bit će proslavljeno na nebu; bilo je obitavalište Božje, a u budućem će vijeku gledati Božje lice. To je teološki temelj štovanja svetaca kroz cijelu povijest Crkve«, rekao je među ostalim sugovornik.

Proglasom zagrebačkoga nadbiskupa Dražena Kutleše o kauzi beatifikacije sluge Božjega Franje Kuharića nanovo je u vjerničkoj javnosti aktualiziran glas svetosti hrvatskoga kardinala i pastira Crkve zagrebačke. Dobroga je kardinala glas svetosti pratio i prije nego što je postao ono po čemu se do danas tako snažno pamti. To pokazuje i nekoliko pisama koja su u veljači 1970. razmijenili novinarka Glasa Koncila Smiljana Rendić i splitski odvjetnik i povjesničar Ivan Mužić, a čije isječke donosi novi broj Glasa Koncila.

U rubrici Pro vita tematizira se nedavno usvojen Pandemijski sporazum kojemu je navodni cilj ujednačen i pravedan odgovor na buduće pandemije. Iako su iz završnoga teksta izostavljene sporne klauzule koje bi omogućavale cenzuru, SAD je odbio poduprijeti Sporazum i Svjetsku zdravstvenu organizaciju zbog neuspjeha u upravljanju krizom COVID-19 i narušavanja suverenosti pojedinih država.

Rađanje djece civilizira društvo. Svjedoči to umirovljeni potpukovnik Zračnih snaga SAD-a William Haag, pokretač španjolskih »40 dana za život«. U razgovoru za Glasa Koncila Haag među ostalim govori o španjolskom apostolatu ljubavi prema dionicima pobačaja.