Kako u Uvodniku ističe glavna urednica Maja Petranović, smrt i nasljeđe pape Franje potaknuli su brojne autore da mu pristupe iz različitih kutova, prikazujući papu Franju kao pastira Crkve, učitelja i svjedoka u vremenu punom izazova. U nizu tekstova zrcali se tako raznolikost Papina djelovanja, ali i jedinstvena poruka kuju upućuje Crkvi i svijetu. „Ostaje nam da ga iznova čitamo, slušamo i promišljamo kao papu koji je znao dotaknuti srce čovjeka i srce vremena“, ističe urednica.

U Pitanju sadašnjega trenutka Josip Grbac piše pod naslovom Umjetnost komunikacije pape Franje, stavljajući naglasak na njegovu komunikaciju, potpuno razumljivu svakome. O toj temi je i razgovor koji je glavna urednica vodila s Jerkom Valkovićem o odnosu Crkve i medija, papi Franji kao dobrom komunikatoru, „komunikaciji srcem“ koju je isticao te evangelizacijsko-komunikacijskom djelovanju Crkve. „Papa Benedikt XVI., a onda i papa Franjo, držali su da u komunikaciji našega vremena glavnu pozornost treba posvetiti upravo čovjeku“, kazao je Valković.

I kolumna Stjepana Balobana posvećena je papi Franji i njegovu pontifikatu koji je, kako ističe autor, potrebno proučavati i analizirati. Proces pozitivnih promjena koje je papa Franjo pokrenuo u Crkvi više se ne može zaustaviti, ističe Baloban, dodajući da je Papin svršetak ovozemaljskog života, kao i njegov pogreb, pokazao da je Papa uživao veliko poštovanje i ugled u Crkvi i u svijetu, bez obzira na to koliko su se ljudi slagali ili ne slagali s pojedinim njegovim stavovima i promjenama koje je započeo u Crkvi.

U tekstu Franjo – koncilski kršćanin i papa svega svijeta, Ivan Šarčević promišlja o papi Franji, njegovu odnosu s prethodnicima, odnosu prema Koncilu, Crkvi otvorenih vrata, njegovu isusovačkom poimanju zajednice i religioznosti, pa i šire, o kulturi dijaloga i susreta, mladosti u Buenos Airesu i svemu onome što ga je tijekom pontifikata oblikovalo.

Svoja razmišljanja o papi Franji u posebnom izdanju Kane podijelili su i autori Anton Tamarut (Za kulturu susreta i uključivosti), Ljiljana Matković-Vlašić (Poruka pape Franje), Tonči Tadić (Papa i politika), Slavica Dodig (Tako je o starijima govorio papa Franjo), Sani Gilja (‘Moj’ i ‘tvoj’ Papa), Đurica Pardon (Sve je međusobno povezano), Aldo Sinković (Bliža Moskva nego Washington?), Tatjana Kren (Hrvati i papa Franjo).

U svibanjskom broju nalazi se i razgovor Trpimira Alajbega s mons. Tomom Kneževićem, ravnateljem Caritasa BiH, koji je podijelio svoja neizbrisiva sjećanja na susrete s papom Franjom, osobito na njegov dolazak u Sarajevo 2015. godine. „Ostao sam zadivljen Papinim sjećanjem i suosjećanjem. Moram naglasiti da je Papa poslao svoju pomoć za zbrinjavanje migranata u tzv. socijalnim kutcima u sarajevskim migrantskim centrima Blažuj i Ušivak kod Sarajeva, koji i dandanas djeluju zahvaljujući upravo Papinoj donaciji“, naglasio je među ostalim.

Među brojnim tekstovima autora koji iz raznih perspektiva pišu o papi Franji, „Kana“ donosi i članak o njegovim knjigama, enciklikama i pobudnicama objavljenima u izdanju Kršćanske sadašnjosti, u kojima njegove misli, poticaji na milosrđe, bratstvo i nadu ostaju kao dragocjen putokaz i trajna vrijednost za Crkvu i čovječanstvo.

Iako tematski usmjerena na papu Franju, svibanjska „Kana“ donosi i svoje redovite stalne rubrike o drugim temama, poput Vrijeme i riječ (Je li prorok Nahum nacionalist? – Stipo Kljajić), Odgoj za medije (Znamo li što rade naša djeca na internetu? – Lana Ciboci Perša), Pogled u prošlost (Sličice iz povijesti carina – Tomislav Matić), Obiteljski savjetnik (Nada skrivena između srama i tišine: djeca, mladi i izazovi odrastanja – Leali Osmančević), Putopis, Nove meditacije, Liječnik i duša, Duhovni vademekum, Autoškola za kršćanske i niz drugih.

Kršćansku obiteljsku reviju „Kana“ može se pronaći u župama među ostalim tiskom, u knjižarama i web knjižari Kršćanske sadašnjosti.