U njemu su se bogoslovi potrudili promišljati o ljepoti i dubini otajstava kršćanske vjere i to iskustvo prenijeti čitateljima. Stoga članci prikazuju izvanvremenske teme koje su pune nadahnuća za rast u vjeri.

Glavni urednik ovoga broja »Poziva« je Valentino Kujundžić, bogoslov druge godine. Odgovorni urednik je dr. sc. Stjepan Radić, rektor Sjemeništa. Uredničko vijeće časopisa činili su Matej Špiranec, bogoslov druge godine, Karlo Strišković, bogoslov treće godine, Luka Marošević, bogoslov treće godine, Filip Hendl, bogoslov prve godine te Mirko Barun, bogoslov na posebnom programu.

Ovogodišnji časopis podijeljen je na četiri cjeline povezane jednom tematikom. Prvu cjelinu tradicionalno čine teme posvećene Blaženoj Djevici Mariji. Prvi članak predstavlja duktorski referat Marija Perinca o Mariji, Kraljici mira. U drugom članku naslovljenom »Marija, Majka Crkve«, Valentino Kujundžić na temelju enciklike pape svetog Ivana Pavla II. »Redemptoris mater« istražuje biblijske temelje marijanskog naslova »Majka Crkve«. Stjepan Kuharić se pozabavio promatranjem katoličkog i protestantskog stava prema našoj Bogorodici i iz toga donio neke zaključke. Posljednji članak u toj cjelini napisao je Josip Mikulec obrađujući temu »Sveti Josip, njezin prečisti zaručnik«. Pokazao nam je kako sveti Josip svjedoči sveto djevičanstvo i još više podržava Marijino, time upotpunivši prvi dio ovogodišnjeg lista koji je naslovljen »Regina, Mater et Sponsa«, odnosno Kraljica, Majka i Zaručnica.

Drugi dio nazvan »Prinesi Bogu žrtvu zahvalnu« bavi se liturgijskim temama. Mirko Barun promišlja o temi zanemarenih liturgijskih gesta u današnjoj praksi slavljenja mise, prvo prikazujući teologiju liturgije i vidljivih znakova u liturgiji, te se posebno usredotočujući na gestu lomljenja kruha u misi i molitve oblačenja. Mario Perinec u članku »Glazba u istočnim Crkvama, put prema duhovnom doživljaju transcendentnoga« ukratko naglašava istaknutu ulogu glazbe na Istoku kao bitne sastavnice na putu pobožanstvenjenja. Fabijan Križanović predstavlja ambrozijanski obred u latinskoj Crkvi. Matej Špiranec piše o glagoljici koja je oblikovala liturgijski i kulturni izričaj hrvatskoga naroda kroz stoljeća sjedinjavanja s kršćanstvom. Na kraju druge cjeline govori se o zajedništvu u kršćanskim zajednicama, osobito na misi, kao jednom od temeljnih elemenata vjere bez kojih euharistija – zahvaljivanje gubi svoj istinski smisao. O tome je pisao Josip Vuksanović u članku znakovito nazvanom »Jedno tijelo i jedan Duh – kao što ste i pozvani na jednu nadu svog poziva!«. Mirko Barun i Emanuel Frankol dali su i svoj glazbeni doprinos u dva glazbena priloga.

Treće poglavlje »Evo dolazim, Gospodine, vršiti volju tvoju!« donosi kratko predstavljanje novih bogoslova i intervju s mladomisnicima, s kojima je razgovarao Hermann Kodjo. Nove odgojitelje, duhovnika mr. sc. Stjepana Matezovića i vicerektora dr. sc. Davora Senjana o svome životnom putu i sadašnjoj ulozi u Sjemeništu pitali su Stjepan Kuharić i Gutenberg Hounye. Poglavlje koje ohrabruje na odaziv kršćanskom pozivu upotpunili su Luka Marošević u članku »Življenje autentičnog kršćanskog poziva po primjeru blaženoga Ivana Merza« i Karlo Strišković u članku »Nepoznati hrvatski blaženici«, dajući svete primjere života u jedinstvu s Kristom.

Posljednje poglavlje dalo je slobodu otvaranja duha i uranjanja u otajstvo vjere, kako i glasi naziv same cjeline. Mirko Barun je u svom spisateljskom biseru »Teološko-katehetsko promišljanje o slici: Veliki Arhitekt Svemira« progovorio o umjetnosti kao onoj koja može otkriti osjećaj ljubavi prema Bogu na način na koji to ne mogu obične riječi ili djela, te je iz ove slike izvukao umjetničku, teološku i životnu vrijednost. U svom tekstu Aron Čeke je promišljao o tome kakav je to kršćanin koji doista ispunjava Gospodinovu zapovijed milosrđa, sažimajući takvoga čovjeka pod tri naslova: »radišan kršćanin«, »praštajući kršćanin« te »voleći kršćanin«. Matej Špiranec donio je biblijskog duha u ovogodišnji »Poziv« te je u članku »Knjiga proroka Malahije: Poznaju li svećenici strah Božji?« ukratko predstavio Knjigu proroka Malahije i pomogao nam da kušamo snažne riječi tog proroka upućene protiv bezobzirnog igranja s velikim otajstvima kojih smo dionici. Posljednji članak u ovom broju zapravo je osobni osvrt Valentina Kujundžića na knjigu »Snaga tišine« u kome on, potaknut tom knjigom, opisuje svoj doživljaj Boga u tišini, njegove prisutnosti u svijetu oko nas i u našim dušama.

Kraj časopisa ispunjen je prisjećanjem na život pokojnog rektora Bogoslovnog sjemeništa mons. Josipa Bernatovića i pokojnog pape Benedikta XVI., nakon čega su u Kronici navedeni glavni događaji u protekloj sjemenišnoj godini. Na kraju prenosimo dio iz rubrike Urednikova riječ: »Dragi čitatelju, dok budeš prolazio stranicama našega časopisa, probaj kroz ove radove provući jednu crtu koja za tvoj život daje odgovor na pitanje: kako u potpunosti biti Božji? Neka to bude put predanja, koji se u punini jedino očituje u križu, kao što naglašava i naslovna strana ovoga broja, koju krasi fotografija križa na tornju sjemenišne kapele.«