Na susretu je sudjelovao i zamjenik šefice misije švedskog veleposlanstva John Skoglund. Zahvalivši za posjet, mons. Ćosić i mons. Tomašević prenijeli su pozdrave vrhbosanskog nadbiskupa metropolita i apostolskog upravitelja Vojnog ordinarijata u BiH Tome Vukšića, predsjednika BK BiH, koji je bio izvan Sarajeva, u Subotici na sprovodu biskupa mons. Slavka Večerina.

Gosti iz Švedske su se posebno zanimali za zauzimanje Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini na planu međureligijskog dijaloga, s posebnim naglaskom za mogućnost kreiranja većeg prostora za suradnju vjerskih zajednica s ciljem promocije međusobnog poštovanja, smanjivanja tenzija i davanja doprinosa iznimno važnom procesu pomirenja u BiH. Osim predstavnika Katoličke Crkve u BiH, delegacija se također sastala s predstavnicima Islamske zajednice u BiH, Srpske Pravoslavne Crkve u BiH i čelnicima Židovske zajednice u BiH.

Mons. Ćosić je govorio o pojedinim inicijativama između Katoličkoga bogoslovnog fakulteta i Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu i Pravoslavno bogoslovskog fakulteta u Foči Univerziteta u Istočnom Sarajevu kao što je master studij pod naslovom „Međureligijski studiji i izgradnja mira“. Kazao je i da je nadbiskup Vukšić dugo godina bio profesor na KBF-u te da je, između ostalog, stručan za područje ekumenizma kao i da je član Papinskoga vijeća za dijalog među religijama. Istaknuo je i rad Nadbiskupskog centra za pastoral mladih „Ivan Pavao II.“ koji poduzima razne inicijative na razini ekumenizma i međureligijskog dijaloga kao i suradnju na karitativnom planu. Spomenuo je i vlastito iskustvo na planu međureligijskog dijaloga tijekom obavljanja diplomatske službe na Tajlandu te istaknuo da je nakon sukoba potrebno vrijeme da zacijele rane i da se u ljude vrati međusobno povjerenje. Posebno važnim smatra da dijalog ne bude samo na razini vjerskih poglavara nego i na razini svakodnevnog življenja među ljudima.

Tajnik Tomašević je podsjetio da je Crkva u Bosni i Hercegovini dio sveopće Crkve te da, između ostalog, trajno zauzimanje na planu ekumenizma i međureligijskog dijaloga smatra dijelom svoga poslanja. U vezi sa stanjem u Bosni i Hercegovini iznio je pojedine naglaske iz Promemorije BK BiH o potrebi uspostave pravde i društvene sloge te o sadašnjem stanju Katoličke Crkve i hrvatskog naroda u BiH od 9. svibnja 2022. u kojoj biskupi, između ostalog, pozivaju sve izabrane predstavnike vlasti i sve koji oblikuju medijski prostor da se suzdrže od teških riječi i uvreda i da poštuju pojedinačna i kolektivna prava ljudi, konstitutivnih naroda i manjinskih grupa. Također su istaknuli da je dijalog „jedini moralno prihvatljiv način koji izabrani predstavnici moraju slijediti u pregovorima radi pronalaženja rješenja“ i ispravljanja nepravdȃ i stvaranja osjećaja sigurnosti. Kazao je da su biskupi i ovom prigodom spomenuli kako mnoge frustrira nepravedna unutrašnja podjela BiH i neriješeno nacionalno pitanje te da smatraju pitanjem od sudbinske važnosti proces novog iseljavanja. Rekao je i da biskupi u svojoj Promemoriji spominju brojna neriješena pitanja na području odnosa državnih vlasti prema Katoličkoj Crkvi i drugim vjerskim zajednicama. Podsjetio je da na otvorenost crkvenih predstavnika za ekumenizam i dijalog i u vrijeme najtežih ratnih dana što je posebno bilo vidljivo kroz djelovanje umirovljenog vrhbosanskog nadbiskupa metropolita kardinala Vinka Puljića, jednog od osnivača Međureligijskog vijeća BiH i njegovog stalnog člana sve do umirovljenja. Spomenuo je i da je u svim procesima potrebno voditi računa o različitom ustroju Crkava i vjerskih zajednica.