Izjava nadbiskupa Prenđe o medijskom praćenju primjene Zakona o trgovini

Zagreb, (IKA) – Predsjednik Hrvatskog Caritasa i potpredsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Ivan Prenđa u priopćenju za javnost od 13. siječnja izrazio je iznenađenje načinom prikazivanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini i njegove primjene u znatnom dijelu medija, pojasnivši da pozornost medija nije usmjerena na dobre strane Zakona i njegove moguće nedostatke, već na inicijatore koje se gotovo proglašava donositeljima Zakona, odgovornima ili, pak, krivcima za njegov sadržaj te se, dakle ne traži poboljšanje Zakona, već “krivca” za njegovo donošenje. Nadbiskup Prenđa u priopćenju ističe da dok se “krivca” stavlja u središte medijske pozornosti, ne dopušta se da u javnosti progovore oni zbog kojih je Zakon donesen te oni koji ga općenito vide pozitivnim. Jednako tako, upozorava predsjednik Hrvatskog Caritasa, Zakon se proglašava krivcem i za pojave koje nisu ni u kakvoj vezi s njim, primjerice poskupljenje kruha. Nadalje, nadbiskup Prenđa ukazuje da su u službi stvaranja negativnog raspoloženja prema Zakonu i prijetnje otpuštanjem radnika, premda, kako kaže, svi pokazatelji osporavaju opravdanost takvih postupaka. Također, zadarski nadbiskup upozorava da se Zakon pokušava diskreditirati isticanjem drugih neriješenih problema u gospodarstvu, a nije prepoznat kao način izvlačenja pojedinaca i društva iz osjećaja nemoći pred nepravednim društvenim strukturama. Ističući kako sve to poprima oblike manipuliranja javnošću te da neki mediji ne prenose javno mnijenje već ga nameću, nadbiskup Prenđa pojasnio da gotovo ne postoji osvrt koji poziva na raspravu o Zakonu, dok se istovremeno traži njegovo dokidanje. U njihovim “argumentima” izričita je ili prepoznatljiva obrana kapitala, dok posve izostaje zauzimanje za ljudska i radnička prava, istaknuo je predsjednik Hrvatskog Caritasa. Nadbiskup Prenđa ukazao je kako je očito da se u tim raspravama ne polazi od čovjeka kao osobe, njegove slobode, njegove cjelovitosti i njegova dostojanstva, već se čovjek promatra u službi interesa krupnoga kapitala. U ime slobode da kupuje nedjeljom, čovjek se zapravo pretvara u “kotač” tjedne proizvodnje i nedjeljne potrošnje, a da toga ne smije biti svjestan jer se taj “kotač” ne smije zaustaviti, dodao je nadbiskup. Osvrnuvši se na pokrenute postupke za preispitivanje ustavnosti Zakona, predsjednik Hrvatskog Caritasa izrazio je uvjerenje da će odluka Ustavnog suda biti u korist čovjeka.
U priopćenju za javnost nadbiskup Prenđa istaknuo je da su inicijatori Hrvatski Caritas i Franjevački institut za kulturu mira i drugi, tom akcijom htjeli biti glas šutljivih, onih koji svojim glasom nisu mogli izboriti i zaštititi svoja radnička prva, jer su ih njihovi poslodavci na različite načine ušutkali. Pojasnio je da je riječ o 50.000 do 70.000 radnika u trgovinama, velikom većinom žena, koji su ostali prikraćeni na pravo na tjedni odmor, na pravednu naknadu za rad, rad nedjeljom ili za prekovremeni rad. Istaknuo je da su se u svome prijedlogu za rješavanje problema oko nereguliranoga i nekontroliranog rada trgovina nedjeljom i blagdanima inicijatori vodili primjerima brojnih zapadnoeuropskih država čijem krugu kulturološki, a, izrazio je nadu, uskoro i formalno, pripada i Hrvatska. Dodao je da su valjanost motiva očito prepoznali i hrvatski građani koji su inicijativu za promjenu Zakona poduprli s više od 300.000 potpisa.