Za vrijeme šestomjesečnog rada, Miočić je tehnikom akrila na platnu i papiru u različitim veličinama naslikala 25 hrvatskih svetaca i blaženika, među kojima je njoj osobno posebno iskustvo bilo slikati bl. Katarinu Kosaču Kotromanić i službenicu Božju Maricu Stanković.

„Svrha te izložbe puno je bitnija, a to je tema svetosti, razmišljanje o pozivu svetosti koji Bog upućuje svakome od nas. To je za mene bio izazov. Promišljati o svetosti kroz život i rad naših svetaca puno mi je značilo, još sam o svetosti mogla promišljati kroz slikanje, posao koji volim: To mi je bio dodatni blagoslov“, rekla je Miočić na otvaranju izložbe, istaknuvši da je oduševljena pojmom svetosti kroz njihovo djelovanje „jer shvaća da je njihova svetost stanje Božjega duha koje je bilo prisutno u njima“.

„Hrvatski sveci i blaženici i nama u ovom vremenu uzor su po kojem bismo se trebali ravnati i odakle bismo trebali crpiti nadahnuća. Dolazak na Izložbu je mogućnost da se upoznamo s bogatstvom koje su oni ostavili iza sebe. Sveci i blaženici svojim radom pokazali su ustrajnost i vjernost Bogu, hrabrost i poniznu istinu, vrijednost u Katoličkoj Crkvi koju mi danas možda olako shvaćamo, a kroz život svetaca vidimo da iza toga stoji veliki rad, velika predanost. Mnogi sveci i blaženici podnosili su velika trpljenja, nepravde, suđenja, mnogi su umrli mučeničkom smrću. Pred njima je bilo puno prepreka, kušnji, napasti, bolesti. No, bili su posvećeni u ljubavi prema Bogu. U borbi za istinu podnijeli su veliki napor, a iza svega toga je stajala radost da čine nešto za Gospodina“, poručila je Miočić, istaknuvši da je snaga i jakost Božjega duha svetaca i blaženika živa i danas. „Toliko stotina godina od njihove smrti doživjeti da nakon njih ostaje takav trag, da oni mogu ostaviti trag na čovjeku. Za mene su bili milosni trenuci dolaska u Božju prisutnost čitajući o njihovom životu“, rekla je Miočić.

Izložba dolazi u doticaj s ljudima, a sakralna umjetnička djela sredstva su preko kojih Bog može doprijeti do čovjeka. „Može se osjetiti Božja prisutnost boraveći ispred nekog sakralnog rada. Bît je da onaj tko promatra sliku osjeti Božju prisutnost, Božju blizinu i tako se povezuje s onim tko stoji iza toga rada, a to je Bog. Prilikom promatranja slike, posjetitelji autorima iznesu neki svoj intimni duhovni doživljaj. To je vrhunac sakralne umjetnosti – kad osoba koja promatra sakralno umjetničko djelo dođe u Božju prisutnost, ako osjeti Božju blizinu, pa to izazove neku promjenu – to je bit sakralnog stvaranja. Biti dijelom toga za mene je veliki izazov, neka se takve stvarnosti što više događaju“, poručila je Miočić, poželjevši da izložba posjetiteljima posluži „za osobnu izgradnju i osobno propitkivanje koliko mi činimo za Boga i koliko se mi borimo za istinu i za našu Crkvu“.

Miočić je priželjkivala biti autoricom te izložbe. „Prošle godine dobila sam poziv mons. Antuna Sentea da ove godine ja predstavim hrvatske svece, svake godine to čini neki drugi autor. Znala sam za taj projekt, Bog je čuo moje želje“, rekla je Miočić.

Prisutnima se obratio i mons. Antun Sente ml., rektor Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu koji je organizacijski nositelj toga umjetničko – duhovnog projekta izložbe. “Sv. Josip je zaštitnik hrvatskog naroda, pa je razumljivo da čuvar svetišta sv. Josipa, zaštitnika Hrvatske, promiče i hrvatsku duhovnost. To je bio glavni razlog zašto sam se toga prihvatio. Zaista mi je drago promicati hrvatsku duhovnost kroz otkrivanje hrvatskih svetaca i blaženika u našem narodu koje trebamo upoznati”, rekao je mons. Sente, istaknuvši kako se mnogi na tim izložbama začude kada vide toliko portreta i kažu ‘Pa nisam znao da ima toliko hrvatskih svetaca’.

Izložba je poticaj da hrvatske svece više otkrivamo. Uz svaku izložbu izdaje se  katalog s popisom svih hrvatskih svetaca, blaženika i onih za koje se vodi process beatifikacije i kanonizacije. Kroz taj katalog izloženih slika ujedno se educira narod o našim hrvatskim duhovnim velikanima, rekao je mons. Sente. Prof. Stanko Špoljarić, povjesničar umjetnosti, uz svaku izložbu napiše stručni osvrt za katalog.

Ta je izložba pokrenuta prije 14 godina u Križevcima, entuzijazmom vjernika laika koji su htjeli više promovirati svoga sugrađanina Marka Križevčanina te istražiti koji još hrvatski sveci i blaženici postoje, a neki vjernici mnoge ne poznaju.

Prvu izložbu hrvatskih svetaca naslikao je Zoran Omen, ravnatelj križevačkoga Gradskog muzeja. Udruga za promicanje znamenitih Križevčana dr. Stjepan Kranjčić pod vodstvom Tanje Baran izložbu je bila ponudila redovničkim kućama. Svake godine drugi slikar ili više njih slikali su hrvatske svece, blaženike i Sluge Bžoje, kandidate na putu za oltar. Taj projekt prvih deset godina vodila je Ksenija Abramović, direktorica Laudato Tv-a koja zbog obveza to više nije mogla, pa je prije četiri godine brigu za izložbu preuzelo Nacionalno svetište sv. Josipa.

“Ako je sv. Josip zaštitnik Hrvatske, razumljivo je da on i bdije nad hrvatskom duhovnošću, nad svim duhovnim velikanima koji su zaslužili oltar i koji su svojom duhovnom veličinom bili znak vremena dok su hodali zemljom, ali itekako progovaraju i u naše vrijeme. Oni su živjeli u prošlom vremenu, ali svojim životom govore i nama danas”, rekao je mons. Sente.

Portreti nekih svetaca slikani su na temelju njihovih fotografija, a neki su slikani  po duhovnom nadahnuću umjetnika. Kroz projekt se izmijenilo puno hrvatskih slikara čiji su radovi odraz pobožnosti tih autora, kao i njihovog duhovnog viđenja sveca, uz mogućnost dublje proniknuti u poruku svetaca koja je aktualna i u naše vrijeme. “Izložba se sve više širi. Zanimanje za izložbu je veliko, mnoge zajednice i udruge žele biti domaćini izložbe. Meni je to obogaćenje jer promiče hrvatsku duhovnost, ali i upoznajem brojne hrvatske slikare sakralne umjetnosti. Oni svojim umjetničkim izričajem i osluškivanjem nadahnuća Duha pomažu svećenicima da mogu snažnije i uvjerljivije propovijedati Kraljevstvo Božje i navješćivati Krista”, rekao je mons. Sente.

Autorica sljedeće izložbe će biti redovnica umjetnica, već je i nekoliko drugih umjetnika najavljeno da naslikaju slike za buduće izložbe.

Dok se izložba otvarala u Zadru, otvorene su i izložbe hrvatskih svetaca u Sesvetama čiji su autori otac i kćer, Ivan i Kristina Mareković i u Đakovu autorice Karin Grenz.

Izložba u Zadru otvorena je u sklopu manifestacije Krševanovi dani kršćanske kulture Zadarske nadbiskupije. Prigodni govor i pozdrave uime zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića i koadjutora Milana Zgrablića uputio je kancelar Zadarske nadbiskupije mons. Josip Lenkić.

Izložba portreta hrvatskih svetaca svjedoči vjeru slikarice Miočić “kojoj nije bio smisao napraviti samo lijepu sliku, nego potaknuti gledatelja da pred slikom može meditirati i moliti. U središtu je zadivljenost božanskim, onime što nadilazi zemaljsko, uzdižući duh prema Božjoj milosti, noseći ozračje sakralnosti koje krasi svece i blaženike. Kada gledamo te likove, možemo reći da su to ljudi jednaki nama, ali koji uzdižu naša srca, odišu ljepotom koja objavljuje čovjekov smisao i poziv, potiču na promišljanje o osobnoj svetosti na koju smo, odgovarajući svom krsnom pozivu i poslanju, svakodnevno pozvani. Jer, svetost je poziv za sve. Krštenik koji raste u svetosti, koji iz dana u dan posvećuje sebe i svijet postaje živo svjedočanstvo Božje prisutnosti u ovom svijetu. Svi smo pozvani kročiti putem svetosti, taj put ima ime i lice Isusa Krista“, istaknuo je mons. Lenkić.

Rekao je da umjetnici jezikom boja i stilova priopćavaju nama nešto ‘sada i ovdje’. „Brojna djela umjetnika stoljećima ukrašavaju sakralne prostore i uvećavaju ljepotu i sjaj obrednih čina, duhovnost i dostojanstvo svetih mjesta i događaja. Crkva je stoljećima surađivala s umjetnicima u različitim područjima ljudskog duha i stvaralaštva i poticala ih neka stvaraju i uljepšavaju sjaj Božje prirode“, rekao je mons. Lenkić. Poželio je da Miočić i drugi dionici toga projekta i dalje nose viziju ljepote i duhovnosti u svojim očima, rukama i srcu, da im „ta vizija bude radost i trajno nadahnjuje njihova lijepa djela“.

Otvorenje izložbe autorice Miočić u Zadru peto je u nizu, nakon postava u Križevcima, Puli, Šibeniku, Sisku i Karlovcu. Izložba je putujućeg i prodajnog karaktera te poslije Zadra ide u druge gradove. Zainteresirani za naslikana djela koji žele kupiti neku od izloženih slika mogu kontaktirati mons. Sentea u Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu.