JASTREBARSKO: DAN VOJNE KAPELANIJE
Jastrebarsko, 20. 1. 2002. (IKA) – U povodu dana vojne kapelanije “Sv. Sebastijan” u Dočasničkoj školi Učilišta Hrvatske kopnene vojske u Jastrebarskom ta je škola zajedno s vojnim kapelanom o. Antom Vukojom upriličila višednevni duhovno-kulturni program. Tako je od 18. do 20. siječnja u domu Dočasničke škole održavana likovna kolonija na kojoj je sudjelovalo 27 likovnih umjetnika, koji su izradili 51 djelo. Svrha je kolonije da se tim fundusom umjetnina potpomogne dovršetak kapelice u jaskanskoj vojarni “Dr. Ante Starčević”. Želja je da se izgradnjom kapelice, koja je započeta protekle godine, intenzivira i olakša duhovna skrb u vojarni, što će pridonijeti razvoju vjerskoga i duhovnog života katoličkih pripadnika vojnih i policijskih djelatnika i njihovih obitelji.
U petak 18. siječnja slavljena je misa u domu Dočasničke škole u vojarni, na kojoj je bio velik broj djelatnika polaznika Dočasničke škole UHkoV-a te predstavnici Policijske postaje u Jastrebarskom. Koncelebriranu misu predvodio je o. Nikola Mate Roščić, pastoralni vikar Vojnog ordinarijata, a uz domaćina o. Antu Vukoju, suslavitelji su bili vojni kapelani o. Jakov Jurendić, iz 1. GBR “Tigrova”, o. Vinko Maslać, iz NS Vojne policije, o. Stjepan Harjač, iz SOOVLS Borongaj, te sadašnji jaskanski župnik Stjepan Ražanković i nekadašnji župnik Stjepan Ptiček.
U propovijedi je o. NIkola, govoreći o Sebastijanu, “velikome i dragom svetom vojniku i mučeniku iz prvih kršćanskih vremena”, nastojao posadašnjiti poruku njegova života i mučeničke smrti. “Sebastijanovo ime krije ujedno i bitno obilježje njegova života, jer grčka riječ #!sebastós#! znači častan, ugledan, slavan. U 5. stoljeću nastalo je djelo Mučeništvo Sv. Sebastijana, povijesni roman o životu, mučeničkoj smrti, čudesima i zagovornoj moći toga sveca. Opisan je kao visoki vojni časnik u službi na dvoru careva Dioklecijana i Maksimilijana, na kraju 3. i početkom 4. stoljeća, u njihovoj osobnoj službi osiguranja i vođenja dvora. Kako je to bilo ujedno i vrijeme posljednjih, ali i najbrutalnijih progona kršćana, kaže se da je Sebastijan kao kršćanin, koristeći svoj visoki položaj, nesebično pomagao progonjenim kršćanima u tamnicama, brinuo se za doličan pokop mučenih kršćana te je znatno pridonio širenju kršćanske vjere među višim staležima društva s kojima se družio. Kad je u Dioklecijanovim progonima kršćana bio otkriven kao poklonik i sljedbenik Isusa Krista, po osobnoj zapovijedi cara Dioklecijana bio je osuđen na mučeništvo”, istaknuo je o. Nikola. “Sv. Sebastijan divan je primjer kako se može spojiti istinska vjera u Isusa Krista i vojnička časnička lojalnost zakonitoj vlasti. Sebastijan nije iznevjerio ili netočno vršio svoju službu, nije od Dioklecijana kažnjen zbog pobune, urote, otkazivanja posluha ili nesposobnosti, nego je bio mučen i ubijen zbog svoje vjere. Nažalost, tijekom starije i novije povijesti događali su se i ponavljali nesporazumi. Vodeći državnici i dužnosnici, koji su bez osobne vjere i visokog humanog odgoja, u kriznim su vremenima ili okolnostima smatrali da je nečija vjera uzrokom raznim nedaćama, da je vjera nespojiva s njihovom službom, zapreka za napredak u karijeri, smetnja lojalnosti i odanosti. A upravo je obratno”, istaknuo je propovjednik, dodavši kako osobna vjera i život po visokim načelima Evanđelja osposobljuju kršćanina da se ispravno postavi u ovozemnim poslovima i odgovornim zadaćama. “Stožerne vrline, oplemenjene bogoduhim vrlinama vjere, ufanja i ljubavi, pomažu čovjeku da odgoji samoga sebe, da izraste u najpozitivniji karakter, da bude razborit i jak, pravedan, istinoljubiv i umjeren u svojim postupcima i stavovima. Evanđelje ga uči i potiče da u životu uzmogne ostvariti Isusovo pravilo: #!Dajte caru carevo, a Bogu Božje!#! (Lk 20, 25)”, zaključio je o. Roščić.
Misu su svojim glazbenim prinosom uveličali sopranistice Ivana Garaj i Marina Cuca, studentice Muzičke akademije u Zagrebu, te zbor župe sv. Nikole iz Jastrebarskog, koji su nakon mise održali koncert u kojem su također sudjelovale Helena Potočnik na flauti i Tajana Vukelić na harfi.