JAVNO O NESLOBODAMA MAĐARSKE CRKVE U KOMUNIZMU

Beč, Budimpešta, 16. 7. 1994. (IKA) – Mađarska biskupska konferencija bila je za vrijeme komunizma u potpunosti ovisna o državnoj vlasti, posvjedočio je mađarski biskup Jozsef Cserhati, koji je preminuo u travnju ove godine, u svojemu posljednjem televizijskom intervjuu koji je austrijska televizija ovih dana emitirala. Tadašnji mađarski primas i nadbiskup Esztergoma, nadbiskupi Kaloša i Egera, te tajnik Biskupske konferencije, čiju je fuknciju tijekom 19 godina vršio Cserhati, činili su tzv. “permanentnu” biskupsku konferenciju koja je priređivala teme biskupskih zasjedanja. Dan uoči zasjedanja, biskupi su morali donijeti plan zasjedanja nadležnim državnim poglavarima koji bi odlučili o čemu biskupi smiju, a o čemu ne smiju razgovarati. “Komunističke su vlasti prema biskupima postupale kao prema nedozrelim školarcima”, istaknuo je biskup Cserhati, a osim toga, svako je zasjedanje biskupa priskluškivano. Prislušni su uređaji bili instalirani čak i Cserhatijevom vrtu. Država je od biskupa tražila da kažnjavaju zauzetije svećenike koji su uživali ugled, posebno među mladima. Biskupi bi to odbijali, pa je država vršila sve veći pritisak na njih, da bi na kraju sama kaznila te svećenike. Posebno se progonilo mlađe visoko školovane svećenike u gradovima, tako da su morali biti premješteni na selo, a na njihovo bi mjesto dolazili stariji svećenici iz provincije. Na taj način je država želja oslabiti Crkvu, no komunisti nisu računali “na vjernost svećenika biskupima i Crkvi”, rekao je biskup Cserhati. Oko 300 “mirovnih svećenika” bilo je u milosti države, te su se prema njima odnosili kao prema državnim službenicima. U sjemeništima i na teološkom fakultetu biskupi su slobodno mogli imenovati profesore.
U Mađarskoj je bio vrlo jak jozefinizam, rekao je biskup Cserhati, pa su svećenici smatrani državnim službenicima. Zato je komunistička država smatrala normalni, misli biskup, da Crkva bude u službi novoj komunističkoj državi. Godine 1950. u svakom je biskupijskom uredu sjedilo troje državnih službnika koji su kontrolirali svaki biskupov dopis. Takva je kontrola trajala oko godinu dana, a kasnije je u svakoj biskupij utemeljen kontrolni ured. Također je u sjedištu Centralnog komiteta bilo službenika koji su se bavili samo crkvenim pitanjima. Posebno je velik bio utjecaj Moskve, rekao je biskup Cserhati, na mađarsku politiku prema Crkvi jer je “Moskva dirigirala svaki detalj”. Državni sekretar za pitanja religija svake je godine više puta bio pozivan na savjetovanje u Moskvu. Kad je jednom biskup Cserhati stranim novinarima izjavio da mađarska država utječe na Crkvu, bio je žestoko napadan od dugogodišnjeg sekretara za religiju Imre Mikloša.