Uz Hrvatsko nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu i pet župa posvećenih sv. Josipu, u Zagrebačkoj nadbiskupiji postoji i 21 kapela posvećena Zaručniku Blažene Djevice Marije. Sedma se predstavlja kapela sv. Josipa na Strossmayerovom trgu u Zagrebu. Prikaz je pripremio povjerenik za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije vlč. dr. Vlado Mikšić.

Karlovačka kapela je srušena, a njezini temelji su otkopani i prezentirani kao turistička zanimljivost grada Karlovca. Kapelu sv. Josipa na današnjem Strossmayerovom trgu, a nekad Trgu sv. Josipa u karlovačkoj Zvijezdi, kako se popularno naziva starogradska jezgra, dao je 1680. sagraditi karlovački general Johann Joseph Graf Herberstein (1630. – 1692.), poznati ratni junak koji se proslavio u ratovima protiv Turaka, kao i u gušenju Magnatske urote 1670./1671. Kapela je izgrađena od ostataka razvaljene zrinske utvrde Švarče koja se nalazi pored Karlovca i posvećena je sv. Josipu.

Ubrzo nakon Magnatske urote, 1687. godine, zaslugom zagrebačkog biskupa Martina Borkovića (1667. – 1687.) sv. Josip je proglašen zaštitnikom Hrvatskoga kraljevstva. Međutim, to nije razlog zbog kojeg je grof Herberstein izgradio kapelu sv. Josipa. Razlog izgradnje kapele nalazi se u povezanosti grofa Herbersteina s dinastijom Habsburg i Malteškim redom. Naime, sv. Josip bio je jedan od omiljenih svetaca dinastije Habsburg, kojoj je grof vjerno služio, a pobožnost prema svecu njegovao je Malteški red, čiji je bio član.

Prema opisu Radoslava Lopašića, do danas najznačajnijeg povjesničara grada Karlovca, kapela je bila u obliku rotunde s malim zvonikom na vrhu krova. U kapelu se ulazilo na troja vrata, a nad glavnim ulazom bila je slika bitke Malteških vitezova s Turcima koja je vođena 1686., u kojoj je sudjelovao sam grof Herberstein kao malteški vitez. U glavnom oltaru bile su uzidane moći sv. Prospera. Kapelu, koja je u svom tlocrtu imala oblik malteškoga križa, grof Herberstein namijenio je za svoju grobnicu, gdje je 1689. i pokopan.

Uz kapelu osnovao je i značajnu misnu zakladu s obvezom slavljenja 468 misa godišnje za njegovu obitelj. Tu obvezu slavljenja misa preuzeli su franjevci iz obližnjeg samostana u gradskoj jezgri, a kratko vrijeme kapelom su upravljali i pijaristi koji se u Karlovcu nisu dugo zadržali.

Kapela koja je bila izgrađena od razorene utvrde Zrinskih nije dugo opstala. Ferdinand, sinovac grofa Johanna Herbersteina, kao posljednji tadašnji malteški vitez u Hrvatskoj, 1745. kapelu posve predaje na upravu obližnjim franjevcima bez dostatnih prihoda, a Zakladu Herberstein jedno vrijeme preuzela je i državna blagajna.

Kad je 1778. grad Karlovac proglašen slobodnim kraljevskim gradom, gradska uprava preuzela je Herbersteinovu zakladu i brigu za kapelu. Kapela je već 1788. bila posve zapuštena i pretvorena u vojno skladište. Prema odluci karlovačkog gradskog magistrata 1833. kapela je srušena, a preostali inventar s nadgrobnom pločom grofa Herbersteina prenesen je u karlovački franjevački samostan. Ljepota kapele može se danas samo naslutiti iz oblika njezinih temelja koji su 1996. otkopani i konzervirani te predstavljaju jednu od brojnih karlovačkih zanimljivosti.