Kardinal Bozanić o vjerodostojnosti medija i Crkve
Razgovor kardinala Bozanića s novinarima Večernjeg lista u tijeku njegova prvog posjeta nekome hrvatskom svjetovnom mediju u povodu Svjetskog dana sredstava društvene komunikacije
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u četvrtak 27. svibnja posjetio je Večernji list na poziv glavne urednice Ružice Cigler, a u povodu Svjetskog dana sredstava društvene komunikacije koji je Katolička crkva proslavila u nedjelju 23. svibnja. To je bio i njegov prvi posjet nekome hrvatskom svjetovnom mediju.
Tom prigodom kardinal Bozanić zadržao se u kratkom razgovoru s novinarima, koji je Večernji list objavio 28. svibnja.
Predsjednik Uprave Klaus Schauer u pozdravu je istaknuo važnost kardinalova posjeta za Večernji list, Styriju kao vlasnika te za djelatnike i čitatelje. Napomenuo je kako se Austrijanci trude ne nametati svoje znanje, nego unaprjeđivati ovdašnje potencijale te premda su im cilj novine konzervativno-liberalnog koncepta s katoličko-kršćanskim korijenima, ne žele zapostaviti ni druge dijelove društva. Kardinal Bozanić zahvalio je na pozivu te kazao kako Večernji list ima posebno značenje i za Zagreb i za cijelu Hrvatsku. Istaknuvši kako su ovi dani u Crkvi upravo u znaku sredstava društvene komunikacije, kardinal je izrazio zadovoljstvo što se posjet održava odmah nakon srednjoeuropskog susreta u Mariazellu, u čijoj blizini i Styria ima svoje korijene. Schauer je zatim istaknuo kako si je Večernji list zacrtao kao zadatak podupiranje hrvatskih nastojanja na putu u Europsku uniju upravo zbog zajedničkih korijena, “kojih smo se prisjetili u Mariazellu”, a kardinal Bozanić zahvalio je na svakome takvom nastojanju.
Na pitanje o nedavnim razgovorima s Romanom Prodijem, kardinal je odgovorio kako je s predsjednikom Europske komisije nešto dulje razgovarao nedavno u Stuttgartu, na susretu europskih kršćanskih pokreta. Prodi mu je kazao kako se vidi da Hrvatska ide naprijed na putu u EU, te je zaključio kako je Slovenija ušla, da je Hrvatska na redu, a da će poslije slijediti i ostale zemlje. Upitan što očekuje u lipnju iz Bruxellesa, kardinal je odgovorio kako ne bi želio biti prorok, no očekuje da će doći do stanovitog napretka te je istaknuo želju da to ne bude polovično.
Na pitanje kako je u europskim Crkvama primljena Hrvatska, kardinal je rekao da u načelu svi podržavaju Hrvatsku te da se osjeća napredak, ali to opet ovisi od zemlje do zemlje, a najviše o poznavanju naših prilika. Na ljude, bez obzira bili oni iz Crkve ili ne, veoma utječe što izvještavaju mediji. Nažalost, često dobivaju jednostrane informacije o nama. No, trebamo biti ustrajni. Rekao bih da 80% ovisi o nama kako radimo i kako ćemo se predstaviti, rekao je kardinal Bozanić.
Po pitanju nedjelje, a u tom kontekstu i pitanju raširenosti siromaštva u nas, kardinal je odgovorio kako je, kad je riječ o siromaštvu, upitno koji se kriteriji uzimaju i s kojim se sredinama uspoređujemo. Crkva na temelju svoga povijesnog iskustva želi biti osjetljiva za potrebe čovjeka. Tako je i kad je riječ o nedjelji. Kad sam lani prije Uskrsa pohodio župe grada Zagreba, u susretima s ljudima regulacija rada nedjeljom pokazala se kao problem i stoga sam shvatio da treba nešto pokrenuti kako bi se digao glas za čovjeka. U zapadnim zemljama socijalno i socijaldemokratski usmjerene skupine građana su zagovornici neradne nedjelje, što kod nas nije jasno diferencirano, dodao je kardinal, istaknuvši kako Crkva nema ništa protiv da druge organizacije preuzmu tu inicijativu. Važno je samo zaštititi obespravljene i očuvati našu civilizacijsku baštinu. Nedjelja je dio našega kršćanskog i europskog nasljeđa, naš kulturni okvir, istaknuo je kardinal Bozanić.
Urednike je zanimalo kako kardinal ocjenjuje komentare da se Crkva previše miješa u politiku, primjerice kad je bila rasprava o MEMOAIDS-u. Istaknuvši kako je to pitanje demokracije, kardinal je rekao da je to i pitanje odgoja za demokraciju. Demokracija se gradi na načelu da se svakome mora omogućiti iznošenje mišljenja i da se znaju pravila igre. Dok se traži angažiranje različitih nevladinih organizacija, odjednom se Crkvi prigovara što se očituje o nekim stvarima. Crkva nije institucija koja je nastala jučer ili koja ima samo pet članova, istaknuo je kardinal Bozanić. Na pitanje o odnosu Crkve i izvršne vlasti, kardinal je odgovorio kako je Crkva uvijek spremna na dijalog bez obzira na to koja stranka bila na vlasti. Ona nikada nije i neće izravno utjecati na izvršnu vlast, ali je spremna uvijek obrazložiti svoje stavove. Vlast službeno od Crkve ne mora tražiti mišljenje. No, očekuje se da bi se oni koji donose odluke morali voditi razboritošću te bi prije odlučivanja trebali saslušati što više argumentiranih mišljenja kako bi odluka bila što kvalitetnija.
O odnosu Ckve i medija, s posebnim naglaskom na Večernji list, kardinal je rekao kako ti nije toliko pitanje odnosa Crkve i medija, koliko je pitanje kako što objektivnije predstaviti događaje u društvu. Jer uvijek se nešto može izvrgnuti ili od nečega napraviti karikatura… Glavno je pitanje korektnost, odnosno nekorektnost. Na tome se pokazuje vjerodostojnost medija. Dakako da je tu i pitanje vjerodostojnosti Crkve koja treba biti dosljedna u praksi i u naučavanju. Problem nastaje kada se stvari iskrivljavaju, zaključio je kardinal Bozanić u susretu s novinarima Večernjeg lista. (ika-ms)