U prvom planu nije gospodarstvo već čovjek. Pandemija nas na dramatičan način uči da nitko ne može uspjeti sam; da bismo pobijedili virus nužna je zajednička i koordinirana reakcija. To isto vrijedi za nadvladavanje zla ravnodušnosti, usamljenosti i neprijateljstva, istaknuo je kardinal Parolin.

Covid-19 nije uzrokovao samo zdravstvenu krizu, već zahvaća razne aspekte ljudskoga života – obitelj, politiku, rad, gospodarstvo, trgovinu, turizam i još mnogo toga. Ekspanzivni i međuovisni karakter pandemije stalni je podsjetnik na tvrdnju pape Franje da je „sve međusobno povezano”, dodao je kardinal.

To što su sve vlade diljem svijeta bile prisiljene donijeti drastične mjere u borbi protiv širenja zaraze koronavirusom znači da u prvom planu nije gospodarstvo nego čovjek. Znači prije svega se pobrinuti za zdravlje. Ali, socijalni nauk Crkve, koji se temelji na kršćanskoj antropologiji, podsjeća nas i da se ne smijemo ograničiti samo na brigu o tjelesnom zdravlju. Moramo sačuvati integritet ljudske osobe, koji je stoga glavni cilj političkoga i gospodarskoga djelovanja, etikom zajedničke odgovornosti u zajedničkoj kući. Stoga Crkva poziva na ponovno otkrivanje cilja gospodarstva u osiguravanju neophodnih uvjeta za cjelovit ljudski razvoj i dostojanstveni život, poručio je kardinal Parolin.

Upozorio je na određene opasnosti koje su se pokazale u pandemiji, kao naprimjer reduktivna antropološka tumačenja koja usredotočujući se na tjelesno zdravlje duhovne dimenzije prikazuju kao manje važne. U ovoj dramatičnoj situaciji doživjeli smo svođenje tumačenja zdravstvenih pitanja na isključivo tehničke paradigme pri čemu se neke temeljne potrebe praktički niječu, istaknuo je kardinal, navodeći primjer onemogućavanja fizičke blizine članova obitelji i duhovne skrbi za bolesne i umiruće. Sve to zahtijeva daljnja promišljanja mnogih pitanja s kojima nas pandemija suočava, zaključio je Papin državni tajnik.