Na pitanju o odnosu vjere i znanosti, odnosno kako vjera može pomoći znanosti na dobro čovječanstva, kardinal Parolin odgovorio je da mora postojati odnos između vjere i znanosti, između vjere i razuma, jer, kako kaže sv. Ivan Pavao II., to su dva krila kojima se stiže do Boga, vjera mora dati moralni smisao znanosti, jer znanost koja je odijeljena od moralnih načela djeluje protiv čovjeka, dok vjera kroz svoju moralnu dimenziju mora znanosti dati taj smisao kako bi mogla djelovati u korist čovjeka. Dakle, nije dopušteno sve što je moguće, jer to nije uvijek u korist čovjeka. Važan je stoga taj dijalog između vjere i znanosti.

Na pitanje o razlici koju je napravio između progresa i razvoja, kardinal Parolin objasnio je da bi progres u osnovi bio materijalno pitanje koje se tiče dostignuća znanosti u tehničkom smislu koja mogu unaprijediti ljudski život, dok razvoj povezuje s izgradnjom ljudske osobe; dakle, progres mora biti u službi razvoja ljudske osobe.

Na pitanje gdje je naš Bog danas, je li za nas normalno da se kao kršćani bojimo koronavirusa, kardinal Parolin istaknuo je da između vjere i straha uvijek treba prevagnuti vjera u čovjeku. Dobro znate da u evanđelju Gospodin često ponavlja: „Ne bojte se!” Vjerujem da to ponavlja i nama danas. Ljudski je bojati se, to ne možemo negirati misleći da smo superljudi koji pred životnim poteškoćama ne pokazuju nikakav strah niti tjeskobu, ali vjera nam pomaže da se nosimo sa strahom; da se ne prepustimo samo tom strahu. Kao što je rekao kardinal Carlo Maria Martini: „Ne izbavlja nas iz teškoća, već nas spašava u teškoćama!” To nam govori i Psalam 23: „Pa da mi je i dolinom smrti proći, zla se ne bojim, jer si ti sa mnom!” Dakle, potrebno je znati da nam je Gospodin blizu i daje nam sigurnost da je sve dobro i da će se dobro svršiti. Naravno, moramo imati povjerenje da nas Gospodin vodi svojim stazama, istaknuo je kardinal Parolin.

Na pitanje u vezi aktualne rasprave u hrvatskoj javnosti o vjeronauku u školama i nastojanjima nekih političkih snaga koje se žele potvrditi ponovnim razmatranjem vatikanskih ugovora, kako se nositi s tim duhom sekularizma koji vlada u europskim zemljama, kao i u Hrvatskoj, kardinal Parolin napomenuo je da se u mnogim državama nekadašnjega istočnog bloka osjeća povećana sekularizacija u društvu kojom se sve više želi ograničiti javnu ulogu Crkve. To su poteškoće, ne samo Hrvatske, već i mnogih drugih zemalja zapadne Europe, što je, po mom mišljenju, plod sekularizacije. Crkva je toga svjesna, ali u Crkvi postoji samo želja da javno djeluje u društvu; želi dati svoj doprinos izvršavajući svoju misiju – doprinos svojom autentičnom službom. Crkva smatra da intervenirajući u različita područja društvenog života, može služiti društvu i suvremenom čovjeku; uvjereni smo da to nije ulaženje u ingerenciju drugih, nego autentično služenje narodu i društvu. 

Cjeloviti intervju s kardinalom Parolinom bit će objavljen u novom broju Glasa Koncila.