Obrazovanje će nam pomoći prevladati brojne razdore koji postoje u našim društvima, gradeći snažnije i otpornije zajednice, utemeljene na vrijednostima ljudskoga bratstva i uzajamne solidarnosti, uvjeren je kardinal Parolin.

Kardinal je istaknuo da je papa Franjo jasno govorio o važnosti pokretanja procesa preobrazbe bez straha, te gledanja u budućnost s nadom, pozivajući sve – mlade, nastavnike, političke vođe i građansko društvo – da budu protagonisti toga saveza, zauzimajući se na osobnoj i društvenoj razini u zajedničkom njegovanju sna o solidarnom humanizmu koji odgovara ljudskim očekivanjima i Božjem naumu.

Izbijanje pandemije bolesti COVID-19 i sada rat u Ukrajini, ne zaboravljajući i brojne druge sukobe koji su u tijeku na raznim područjima svijeta čine sve hitnijom potrebu za globalnim obrazovnim paktom. Državni tajnik govorio je o potrebi uspostavljanja „obrazovnoga sela“ u kojemu svi ljudi, prema vlastitim ulogama, dijele zadaću oblikovanja mreže otvorenih i ljudskih odnosa. Spomenuo je jednu afričku poslovicu koja upozorava: potrebno je cijelo selo da bi se odgojilo jedno dijete. Pritom je napomenuo da trebamo oblikovati takvo selo prije kako bismo mogli odgajati i objasniti da prije svega valja raščistiti teren od diskriminacija te dopustiti da procvjeta bratstvo.

Potaknut čvrstim uvjerenjem da se kroz obrazovanje može boriti za bolji svijet, nekoliko mjeseci nakon izbijanja pandemije bolesti COVID-19, papa Franjo je pokrenuo Globalni sporazum o obrazovanju (Global Compact on Education) ističući u svojoj poruci od 15. listopada 2020. da je obrazovanje jedan od najučinkovitijih načina da naš svijet i našu povijest učinimo humanijima. Otuda je proizišla ideja o uključivanju više međunarodnih aktera i sudionika, zajedno s državnim tajnikom koji je istaknuo kako je proces za provedbu tog Globalnog sporazuma o obrazovanju potaknuo brojne nove inicijative na kontinentalnoj i lokalnoj razini.

Sveta Stolica zahvaljuje glavnom tajniku Organizacije ujedinjenih naroda na sazivanju susreta o tako životno važnoj temi,  rekao je kardinal Parolin, osvrnuvši se, osim toga, na važnost ponovne izgradnje krhkoga obrazovnog saveza upoznavanjem novih generacija s vrijednostima poštovanja, dijaloga i solidarnosti, kroz ulaganje najboljih raspoloživih resursa u kvalitetno obrazovanje.

Imajući u mislima poruku koju je Papa poslao prilikom pokretanja Globalnoga sporazuma o obrazovanju 2022., 12. rujna ove godine, kardinal Parolin je potaknuo sve koji rade na području obrazovanja da se vode onim što je definirao kao četiri stupa: prvo, klasično načelo ‘upoznaj samoga sebe’, nakon čega slijedi ‘upoznaj bližnjega’, što nas potiče da imamo na umu druge, posebno one u ranjivim situacijama.

Treće je načelo poznavanje svega stvorenoga, koje nas potiče na brigu o našem zajedničkom domu. Posljednje, ali ne manje važno, jest načelo poznavanja transcendentnog, koje potvrđuje naravnu sklonost ljudske osobe prema beskonačnom, šireći naš horizont i sposobnost otkrivanja velikih otajstava života. Upravo ta napetost prema sudbini i pozivu čovječanstva daje obrazovanju najdublji smisao i uvjerava mlade u njegovu vrijednost, pojasnio je državni tajnik.

Riječ je o holističkom pogledu na obrazovanje koje zahtijeva točno određene obveze. Kardinal Parolin je stoga podsjetio na Papin poticaj obrazovnim organizacijama cijeloga svijeta da preispitaju svoje projekte i nastavne planove i programe, slijedeći sedam specifičnih putova.

Prije svega, potrebno je ljudsku osobu, u njezinoj vrijednosti i dostojanstvu, učiniti središtem svakog obrazovnog zauzimanja, bilo formalnoga bilo neformalnoga; slušati glas djece i mladih kojima prenosimo vrijednosti i spoznaje, kako bismo zajedno gradili budućnost pravednosti, mira i dostojanstvenoga života za svaku osobu; poticati puno sudjelovanje djevojaka i mladih žena u obrazovanju; vidjeti u obitelji prvo i bitno mjesto odgoja; odgajati i biti odgajan za potrebu prihvata, i posebno otvorenosti prema najosjetljivijim situacijama; pronaći nove načine za razumijevanje gospodarstva, politike, rasta i napretka kako bi bili u službi ljudske osobe i ljudske obitelji, u kontekstu cjelovite ekologije; očuvati i njegovati naš zajednički dom, štiteći ga od iskorištavanja njegovih resursa, u skladu s načelima supsidijarnosti, solidarnosti i kružnoga gospodarstva. Konačni je cilj učiniti obrazovanje uistinu cjelovitim, nadilazeći opreke među njegovim kognitivnim, emocionalnim i etičkim vidicima.

Kardinal Parolin je, osim toga, podsjetio da se Katolička Crkva, koja je od svojih početaka uvijek pratila evangelizaciju prenošenjem znanja, kulture i znanosti – preko samostana kao središta kulture, preko bezbrojnih škola povezanih s mjesnim Crkvama te osnivanjem prvih sveučilišta zapadnoga svijeta – i dalje zauzima na prvoj crti u obrazovanju, s gotovo 220.000 škola i 1365 sveučilišta raspršenih na svim kontinentima, gdje više od 70 milijuna učenika, od kojih mnogi nekatolici i nekršćani, dobivaju kvalitetno obrazovanje.