Kardinal Parolin boravi od 10. do 12. svibnja u posjetu Republici Hrvatskoj u povodu 30. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske od strane Svete Stolice i uspostave diplomatskih odnosa te 25. obljetnice potpisivanja prvih triju ugovora.

U govoru u Hrvatskom saboru podsjetio je na povijest odnosa Svete Stolice i Hrvatske. Pritom se najprije osvrnuo na simboliku Trga sv. Marka. U njegovom središtu nalazi se kao najstarija građevina, crkva sv. Marka.

Kasnije su izgrađene zgrade u kojima su danas Hrvatski sabor, Vlada RH i Ustavni sud. „Fizički odvojene od crkve, te građevine namjerno su građene s izravnim pogledom na crkvu poštujući pritom u potpunosti njezin vanjski izgled.“ Izgradnja Trga sv. Marka odražava na simboličkoj razini sve spontane značajke i cjelokupnu stvarnost povijesnih odnosa hrvatskoga naroda i Katoličke Crkve, ustvrdio je kardinal Parolin.

Podsjetio je da međusobni pravni i diplomatski odnosi Hrvata i Svete Stolice povijesno „uspostavljeni već tijekom 7. stoljeća, odnosno od samog dolaska na ove prostore. Dalje su se razvijali u različitim razdobljima, kontekstima i političkim okvirima“.

Kao stalne značajke međusobnih odnosa, to jest, njihove neprekinutosti tijekom stoljeća, čak i pod raznim oblicima totalitarizma, državni tajnik Svete Stolice izdvojio je: iskrenost, međusobnu posvećenost i funkcionalnost, međusobno razumijevanje, te blisku međusobnu povezanost koju je posebno istaknuo.

Među najvažnijim povijesnim događajima i osobama, kardinal Parolin napose je izdvojio sv. Ivana Pavla II. koji je „osobito poštovao hrvatski narod i prema njemu gajio izuzetnu ljubav i duboko razumijevanje“.

„Možda kao nitko drugi, ovaj Papa – Papa Poljak – shvaćao je teško breme povijesti, ali također nepravde i patnje kojima su Hrvati bili izloženi kao slavenski narod u svojoj stoljetnoj težnji za vlastitom državom. Dubokom prisnošću i sa snažnim emocijama osjećao je i dijelio patnje ovoga naroda kao i njegove težnje i ciljeve, posebno tijekom komunističke vladavine. Papa Ivan Pavao II. prepoznao je postojanost i nepokolebljivost te uzorno svjedočanstvo vjere, uosobljeno u zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Alojziju Stepincu kojega je 1998. godine tijekom pastirskog pohoda RH u Mariji Bistrici proglasio blaženikom i mučenikom“, rekao je između ostaloga.

Također je istaknuo Papinu ulogu, zauzetost i zasluge u priznanju Republike Hrvatske prije 30 godina. „Priznanje RH od strane Svete Stolice uvijek će ostati upamćeno kao pravni akt kojim je Apostolska Stolica dala snažnu i odlučnu potporu legalizaciji i legitimizaciji hrvatske države pred međunarodnom zajednicom. Za RH i za Svetu Stolicu ovaj čin je i danas znak snažne vjere, povjerenja, bliskosti, predanosti i međusobne potpore“, dodao je.

Osvrnuvši se i na obljetnicu potpisivanja prvih triju od četiriju međunarodnih ugovora između Svete Stolice i RH, kardinal Parolin rekao je da su oni „tek suvremeni iskaz tisućljetne stvarnosti međusobnog razumijevanja i povjerenja, stalno prisutnoga u našim odnosima. Ti pravni akti i njima propisani odnosi nisu stvoreni – da kažem – ex nihilo; oni su rezultat dubokih i dugih povijesnih dinamika, motivacija, implikacija, konteksta i tradicija. Treba ih vjerodostojno i kontekstualno tumačiti i na taj način razumjeti. Odnosi RH i Svete Stolice nikada nisu bili čista formalnost ili puka administrativna fasada, pravni oblik bez stvarnog sadržaja i iskrene obostrane namjere da se cjelovitost tog sadržaja oživi“, naglasio je državni tajnik.

„U povodu ovih velikih i značajnih obljetnica valja istaknuti dugu i čvrstu vjeru hrvatskog naroda, ali i bona fides u odnosima Svete Stolice i ovoga naroda. Oni čine tkivo koje je temelj svakog oblika i formalne pojave pravnih ugovora i drugih postupaka u kojima su se oblikovali i razvijali naši odnosi. Upravo zbog te sveobuhvatne iskrenosti Sveta Stolica tijekom stoljeća ostaje osobito privržena Hrvatskoj, a i danas vjerno stoji uz svoj ljubljeni hrvatski narod“, zaključio je kardinal Parolin.