Instrumenti poput chatbota i strojnog prevođenja mogli bi otvoriti nove načine razumijevanja i komunikacije. U povodu Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija u nedjelju, kardinal Marx je također naglasio granice umjetne inteligencije u usporedbi s ljudskim mišljenjem: „U biti nas od umjetne inteligencije razlikuju sposobnost razmišljanja, sposobnost izvlačenja etičkih zaključaka te razmjena ideja o njima, odnosno komuniciranje“.

Kardinal je pozvao na kritičko promišljanje simulacije ljudske inteligencije i komunikacije. Važan kriterij je promiče li umjetna inteligencija i čuva li ljudsku slobodu. Osim toga, treba se zapitati i kakve posljedice sve veći energetski zahtjevi digitalne komunikacije imaju na zaštitu klime i kako se društvo nosi s činjenicom da se zbog umjetne inteligencije gube određeni poslovi i stručna područja.

„Kakvu pravdu, na primjer, proživljavaju clickworkeri na globalnom jugu? Kako zaštititi podatke i prava te u konačnici ljudsko dostojanstvo? Što je s istinom usred novih mogućnosti manipulacije, rizika od diskriminacije i simulirane ljudske komunikacije?“, upitao je nadbiskup.

Marx je istaknuo da mediji u suvremenom društvu daju presudan doprinos uspješnoj javnoj komunikaciji. No do razumijevanja i donošenja odluka o tome „kako želimo živjeti zajedno“ može doći samo ako svi involvirani mogu ravnopravno sudjelovati u razmjeni argumenata. Zato Crkva cijeni važnost dobrog, slobodnog i pluralnog novinarstva. Također je važno da Crkva bude posvećena medijskom opismenjavanju i medijskom obrazovanju, kazao je kardinal Marx.