S apostolskim administratorom Stipićem služili su svećenici Križevačke eparhije i rimokatolički svećenici Križevaca, a liturgiju je pjevao Katedralni zbor Križevci pod ravnanjem Ozrena Bogdanovića. Svaki od te trojice velikih crkvenih otaca, naučitelja i biskupa ima svoj vlastiti blagdan i u grčkom i u rimskom kalendaru. Bizantska Crkva ih slavi i jednim godišnjim zajedničkim blagdanom 30. siječnja koji je ustanovljen u 11. stoljeću, u vrijeme cara Alekseja Komnena, a na temelju viđenja euhaitskog biskupa Ivana. Ta tri sveta oca spadaju u sam vrh kršćanske patristike i teologije jer su svojim bogoslovljem i himnografijom položili temelje kršćanskog bogoslovlja o Presvetoj Trojici, Kristovu bogočovještvu i trećoj božanskoj osobi Svetom Duhu. Međutim, kao što je istakao mons. Stipić, „oni su bili i veliki pastoralci, crkveni pastiri i navjestitelji vjere“. „Upravo njihova briga i ljubav za povjereno im stado vjernika, njihova karitativna i socijalna djelatnost, njihovo sveto i požrtvovno djelovanje kao biskupa, ubraja ih među najveće kršćanske svece. Silno je važno i danas biti cjelovit i potpun u življenju i naviještanju Evanđelja. A to znači prvenstveno poznavati Sveto pismo, moliti i razmišljati sa Svetim pismom, pretočiti u život Sveto pismo kršćanskim životom i djelovanjem u pastoralnom, obiteljskom i svakom drugom životnom zalaganju. Najsnažniji navještaj vjere je onaj koji je sadržajem utemeljen na Evanđelju, a praktično življen u svagdašnjem životu i radu jer upravo on najsnažnije svjedoči i svijetli“, istaknuo je mons. Stipić.