U homiliji vladika Stipić je protumačio Presveto Trojstvo kao savršeno božansko zajedništvo ljubavi – Oca, Sina i Duha Svetoga – koje nam se objavljuje kao uzor svake ljudske obitelji.

“Ljudska obitelj, kada je utemeljena na ljubavi, postaje odraz Božanske obitelji”, naglasio je, usporedivši Oca s ocem obitelji koji tiho i vjerno služi, Sina s majkom koja se žrtvuje za dijete, a Duha Svetoga s bakom koja moli u tišini – sve to kao izraze božanske prisutnosti u svakodnevici.

“Bog Otac nas je stvorio ne iz nužde, nego iz ljubavi. Isus nas je na križu ljubio do kraja, a Duh Sveti nas vodi, jača i nadahnjuje – nevidljiv, ali stvaran u svakom trenutku vjernikova života”. Pozvao je okupljene da u znaku križa koji svakodnevno čine ne vide samo gestu, nego živu vjeru u Trojedinoga Boga koji nas poziva na zajedništvo u obitelji, župi, Crkvi i društvu.

Tijekom liturgije vladika Stipić rukopoložio je za đakona Vladimira Zastavnog, rođenog 2000. u Prnjavoru (BiH), sina ukrajinske obitelji Vasilja i Vere rođ. Rebaček. Zastavni je osnovno i srednjoškolsko obrazovanje završio u rodnom kraju, a 2019. godine primljen je u Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu. Teološki studij završio je na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove, gdje je diplomirao 2024. godine. Niže redove primio je na blagdan Uznesenja Presvete Bogorodice u Devetini (BiH), 28. kolovoza 2022., a podđakonat dan uoči ovog slavlja – na svetkovinu Duhova, 8. lipnja 2025., u istoj katedrali.

Liturgiju je pjevao Zbor križevačke katedrale, pridonijevši svečanosti i duhovnom ozračju slavlja. Među okupljenima bili su brojni vjernici, prijatelji i rodbina ređenika, kao i predstavnici lokalne vlasti i društvenog života: novi gradonačelnik Grada Križevaca Tomislav Katanović, tajnik AMK “Križevci” Stjepan Peršin, te Križevačka djevojačka straža, koja je i ovoga puta svojom prisutnošću simbolično povezala crkvenu i kulturno-povijesnu baštinu grada.

Svečano slavlje naslovnog blagdana katedrale ujedno je bilo snažan izraz živosti i identiteta grkokatoličke zajednice u Hrvatskoj, čije je središte upravo u Križevcima, gdje već stoljećima postoji sjedište istočne katoličke baštine u punom zajedništvu s rimskim prvosvećenikom.