Blagoslov maslinovih grančica održan je na Trgu krčkih glagoljaša, nakon čega se povorka vjernika, predvođena biskupom i svećenicima, uputila u krčku katedralu.

Nakon pjevane Muke Gospodnje biskup Petanjak uputio je homiliju okupljenim vjernicima, pozvavši ih da, kako bi što dublje razumjeli otajstvo Isusove muke, smrti i uskrsnuća, ove dane žive u molitvi, povezanosti i solidarnosti sa svima koji danas trpe progonstva, ubojstva, bombardiranja, razaranja i glad, jer je u njima Krist i danas mučen, bičevan, trnjem

Istaknuo je kako Isus prihvaća muku i smrt na križu da bi mogao razumjeti svakoga tko trpi, osobito one koji su nepravedno osuđeni, obilježeni i poniženi. Naglasio je da bi svaka druga Božja gesta koja bi izbjegla križ stvorila lažnu sliku Boga kao onoga koji ne razumije čovjeka i kojem nije stalo do njega, te da ljubav Božja povijest spasenja ispisuje ranama svoga Sina, koje su najjači i nepobitni dokaz te ljubavi.

Govoreći o stvarnosti zla, upozorio je da ono proizlazi iz ljudske sebičnosti i egoizma, naglasivši da kaos nastaje onda kada čovjek sebe postavi u središte svega i sebi daje neograničenu slobodu.

Tumačeći značenje Kristova križa, biskup je istaknuo da Isus svojim križem pokazuje drugačiji put, alternativu zlu, grijehu i smrti, ne prihvaćajući križ pasivno, nego aktivno – opraštajući i u trenutku nasilne smrti. Naglasio je da Krist svakome tko prihvati taj put jamči svoju blizinu te da je najveći dokaz ljubavi biti uz onoga koga se ljubi, dijeliti s njim i samu smrt kako bi ga se spasilo. Istaknuo je kako je križ mjesto najveće Božje blizine, gdje Bog ulazi u čovjekovu povijest i uzdiže je, te gdje se ostvaruje najdublje zajedništvo Boga i čovjeka.

Zaključujući propovijed, biskup je istaknuo kako Isus ne silazi s križa jer želi biti solidaran sa svima koji ne mogu sići sa svojih križeva. Podsjetio je na rimskog stotnika koji je prvi prepoznao snagu takve ljubavi, vidjevši da se prava Božja moć očituje u nenasilnoj, razoružanoj ljubavi koja daje život i onome koji ga oduzima. Naglasio je da snagu i privlačnost križa može razumjeti samo onaj tko toj raspetoj ljubavi otvori svoje srce.

Nakon misnog slavlja izložen je Presveti oltarski sakrament. Klanjanje je moguće u kapeli Srca Isusova u katedrali u nedjelju do 19 sati te na Veliki ponedjeljak od 8 do 19 sati. Zajedničko klanjanje održava se u nedjelju i ponedjeljak od 18 do 19 sati.