Odgovoriti na pitanje o tome što je Isus jeo nije ni lako ni jednostavno jer su u Novom zavjetu podatci o prehrambenim navikama ljudi vrlo oskudni. Međutim, autorica Slavica Dodig, specijalistica medicinske biokemije i laboratorijske medicine, u knjizi odgovara upravo na to pitanje.

Da bi se otkrilo što je Isus jeo, potrebno je razmotriti izvješća povjesničara, arheologa, antropologa, botaničara, proučavatelja židovske kulture, a neki se podatci, dakako, kriju i u Starom zavjetu. Autorica je, pristupajući temi vrlo interdisciplinarno, u ovoj knjizi donijela vrelo zanimljivih podataka o hrani, blagovanju, namirnicama, postu, Isusovim porukama iz blagovališta, hrani kao metafori u Bibliji, pa čak i Malu biblijsku kuharicu.

Knjiga „Što je Isus jeo?“ vraća čitatelja u biblijske prostore i vremena skromnog načina života, kada je zajedničko blagovanje članova obitelji, rodbine, radnika u kući i putnika namjernika bilo uobičajeno i kada su jela koja su se našla na stolu bila jednostavna, spravljena od autohtonih namirnica.

„Okosnica prehrane u Isusovo vrijeme bila su jednostavna vegetarijanska jela, s povremenim dodatkom mesa – uglavnom u svečanijim prilikama“, piše autorica, navodeći i niz konkretnih namirnica koje su se koristile, opisujući način pripreme i niz ostalih zanimljivosti.

Neki će se možda prisjetiti kako su ne tako davno i kod nas obroci bili jednostavniji nego danas, da su vrata za nenajavljena gosta uvijek bila otvorena. Zajednička blagovanja, osobito nedjeljom i blagdanima, bila su prilika za razgovor o dnevnim događanjima, običajima, odgojnim savjetima i vjerskim vrednotama.

Ova je knjiga nastala iz želje da se očima laika, a ne teologa, iščitaju one Isusove poruke iz blagovališta koje je nekoć davno izravno prenosio svojim sustolnicima, a današnjem ih čovjeku ostavlja posredno, preko biblijskih tekstova i uz pomoć egzegeta, koji te tekstove čitaju i tumače očima vjere.

Slavica Dodig gotovo je cijeli radni vijek, kao specijalistica medicinske biokemije i laboratorijske medicine, bila šefica Odjela za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku Dječje bolnice Srebrnjak u Zagrebu. Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekla je doktorat znanosti i znanstveno-nastavno zvanje naslovne izvanredne profesorice.

Studirala je na Institutu za teološku kulturu laika Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je ili koautorica pet sveučilišnih udžbenika, nekoliko priručnika te više od 140 znanstvenih i stručnih radova.