LIBANON: PREDSJEDNIK POZVAO KARDINALA NA “NACIONALNI DIJALOG”
Promatrači ocjenjuju da je susret s maronitskim patrijarhom pokušaj popravljanja imagea prosirijskog predsjednika, koji je zbog nedavnog vala uhićenja političkih protivnika doživio veliki pad popularnosti.
Beirut, 22. 8. 2001. (IKA) – U sklopu nastojanja libanonskih vlasti za smirivanjem sukoba pro i antisirijske strane u Libanonu, jučer su se u predsjedničkoj palači Baabda susreli predsjednik Emile Lahoud i poglavar maronitskih katolika kardinal Nasrallah Sfeir. Promatrači, pak, ocjenjuju da su nastojanja prije usmjerena na popravljanje imagea prosirijskog predsjednika koji je zbog nedavnog vala uhićenja svojih političkih protivnika doživio veliki pad popularnosti.
Uoči sastanka libanonske su vlasti oslobodile 75 protusirijskih kršćanskih aktivista, među njima umirovljenog generala Nadima Latifa i dva ugledna novinara za koje je plaćena kaucija od 4.000 DM.
Papa Ivan Pavao II. izrazio je 19. kolovoza zabrinutost zbog uhićenja više oko 250 libanonskih kršćana u prvom tjednu kolovoza, pozvavši političko vodstvo da ne žrtvuje vrijednosti demokracije i nacionalnog suvereniteta trenutnim političkim interesima. Sveti je Otac također upozorio da je pluralistički i slobodni Libanon bogatstvo za cijelo područje Bliskog istoka i sve pozvao da pomognu Libanoncima da ga “očuvaju i učine plodnim”.
Kardinal Sfeir od samog je početka javno izrazio sumnju u vjerodostojnost tvrdnji tajne službe da su uhićeni “sudjelovali u izraelskoj zavjeri koja namjerava podijeliti zemlju” te je i na jučerašnjem sastanku oštro osudio uhićenja. Prema današnjem libanonskom tisku, predsjednik ga je, pak, pokušao uvjeriti da je zbog izraelske prijetnje povezanost Sirije i Libanona nužna. Tvrdi da obje zemlje imaju zajedničke interese na svim razinama, a Izrael će prema njima postupiti jednako kako prema Palestincima. Lahoud je zatim pozvao maronitskog patrijarha na “nacionalni dijalog”.
Libanonska je Vlada u travnju zabranila i pro i antisirijske skupove s obrazloženjem da će se time spriječiti oživljavanje političkih i vjerskih suprotnosti. Različita stajališta prema modalitetima odnosa sa Sirijom, čije su vojne postrojbe iz sigurnosnih razloga smještene u Libanonu nakon građanskog rata, neprestani su izvor žestokih zastupničkih rasprava. Od izraelskog povlačenja iz južnog Libanona u svibnju 2000. i smjene vlasti u Damasku pojačani su zahtjevi za odlaskom preostalih 25.000 sirijskih vojnika iz zemlje. (i08370sd)