Na misi su koncelebrirali sisački biskup Vlado Košić, umirovljeni varaždinski biskup Josip Mrzljak, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Ilija Vrdoljak i drugi svećenici.

U  propovijedi biskup Gorski je istaknuo da iako je Drugi svjetski rat završio prije 75 godina, nepravda  nije ispravljena. „S tugom u srcu moramo ustanoviti da nepravda ne samo da nije ispravljena, nego se ona, na žalost, obnavlja i raste. No u nama ne smije biti nepravde, u nama ne smije biti zla. Nemojmo dopustiti zlu da zahvati srca i savjesti jer to uništava svaki život”, poručio je biskup Gorski.

U tom ratu, moramo toga biti svjesni, nije bilo strane koja nije počinila zločin, ali kako povijest pišu pobjednici koji često po uhodanom modelu dio svojih zločina pripisuju poraženima, mi smo još uvijek bez mnogih odgovora zarobljenici prošlosti, rekao je mons. Gorski.

„Zato jer ne postoji politička volja da se stvari razjasne. U 30 godina postojanja slobodne hrvatske države smjenjivale su se vlade i ni jedna nije razjasnila temeljno pitanje ozdravljenja duha i pomirenja hrvatskog naroda koji je zatrovan lažima”, ocijenio je biskup.

Istaknuo je da bi sve već odavno bilo riješeno kad od podijeljenog naroda mnogi ne bi imali koristi.

Biskup je kazao i kako hrvatski narod više nije podijeljen samo na lijeve i desne, već da je u potpunom rasulu ideja i vrednota.

Vjernike je pozvao da se zajedno s njime pomole za ponovnu duhovnu preobrazbu hrvatskog naroda, za pomirenje i novi zanos u izgradnji pravednijeg društva i domovine u kojoj će se svi osjećati jednako vrijedni i prihvaćeni.

„Kako bi procvala naša domovina kada bi ljudi bili okupljeni oko zajedničkog dobra, svaki sa svojim razlikama i mišljenjima koje su bogatstvo, a ne oštrica razdora”, zaključio je biskup Gorski.

Uoči mise izaslanstva državnih institucija položila su vijence i zapalila svijeće. Uime Hrvatskoga sabora vijenac je položio Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća, uime Vlade RH državni tajnik u Ministarstvu obrane general Zdravko Jakop, a uime Ministarstva branitelja pomoćnik ministra Stjepan Sučić.

Iako je bio najavljen u Macelj nije došao ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Macelj je najveće stratište nakon Drugoga svjetskog rata na području Republike Hrvatske. Nakon genocida počinjenoga 1945. godine maceljska je šuma proglašena Titovim lovištem u koju je bio zabranjen ulaz. Šutnja o maceljskim žrtvama prestaje s utemeljenjem samostalne hrvatske države 1990. godine. Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić na stratištu Lepa Bukva 9. lipnja 1991. prvi je put služio misu za sve žrtve Križnoga puta i javno je progovorio o tim zločinima.

Nakon toga u lipnju 1992.  Državna komisija Hrvatskog sabora počinje istraživanja. Ukupno su na području Maclja istražene 23 jame i pronađeni zemni ostatci 1.163 osobe. Oko 130 jama ostalo je neistraženo, a smatra se da je na Macelju  od 12 do 13 tisuća žrtava. U Maclju su i ostaci 21 svećenika, franjevaca i bogoslova, ubijenih u noći s 4. na 5. lipnja 1945. godine.

Zahvaljujući zalaganju članova Udruge Macelj 1945., a posebno fra Drage Brgleza, tadašnjeg župnika u Đurmancu i pokojnog predsjednika Udruge Macelj 1945. Stjepana Brajdića, preživjelog sudionika Križnog puta, u spomen grobnicu u Maclju položene su kosti 1163 pogubljene osobe. Bilo je to 22. listopada 2005. godine, a svečani pokop predvodio je kardinal Josip Bozanić.