Hrvatski katolički radio (HKR) odnosno Hrvatska katolička mreža (HKM) u četvrtak 13. svibnja pridružuje se međunarodnom molitvenom projektu “Mater Fatima 2021.”, koji se prenosi u šezdesetak zemalja svijeta. Ovo je treća uzastopna godina (nakon Fatime 2019. i Guadalupe 2020.), kako se provodi ovaj molitveni projekt u Gospinim svetištima diljem svijeta kako bismo bili dionici posvete Bezgrešnom Srcu Marijinu. Domaćin trećeg svjetskog molitvenog susreta je Nacionalno marijansko svetište Chiquinquira u Kolumbiji.

Projekt “Mater Fatima 2021.” ima pet molitvenih nakana

Nakon što je u eteru HKR-a prigodnu riječ dobrodošlice svim ljudima dobre volje uputio pokretač međunarodnog molitvenog projekta “Mater Fatima” vlč. Hector Ramirez, koordinator projekta “Mater Fatima 2021.” za Hrvatsku dr. sc. Franko Ćorić na početku razgovora za HKR opisao je kako je nastao ovaj projekt i kako će se ovaj projekt provoditi u Hrvatskoj.

“Projekt je nastao na unutarnji poticaj meksičkog svećenika oca Hectora Ramkreza koji je bio kapelan svetišta u fatimi u Portugalu četiri godine. Njegova ideja je bila, zapravo, napraviti što vidljivijima poruke Gospe Fatimske. Dakle, ideja je začeta povodom stogodišnjice smrti jednog od vidioca Francisca Marta te je 4. travnja 2019. organizirana prva svjetska krunica. Potom je 20. veljače 2020. godine bila je druga krunica o smrti Jacinte Marto. I ova treća, ovogodišnja, je na sam datum prvog ukazanja Gospe Fatimske, 13. svibnja 1917., odnosno na 104. godišnjicu. Osim toga, ovogodišnja krunica posvećena je 450. obljetnici bitke kod Lepanta”, kazao je na početku prof. Ćorić.

Potom je prof. Ćorić kazao koje će biti molitvene nakane, otajstva, ovogodišnjeg međunarodnog molitvenog projekta “Mater Fatima”, budući da je dosad ovaj projekt bio samo poziv na posvetu Bezgrešnom Srcu Marijinu.
“Ove godine će se, kao i dosad, moliti krunica uz izloženo Presveto. To je središnji dio molitve. U molitvi će se spomenuti pet otajstava: za okončanje pandemije, za oboljele od COVID-a 19, umrle i njihove obitelji; da sveti Josip, Marijin suprug i zaštitnik sveopće Crkve čuva i vodi Crkvu i svećenike; život i obitelj; obraćenje grešnika i naknada za povrede presvetih srdaca Isusa i Marije te mir i slobodu država svijeta”.

Kao što znamo, ove godine za središnje mjesto projekta odobreno Nacionalno marijansko svetište Chiquinquira u Kolumbiji koje vode oci dominikanci, riječ je o svetištu koje je nastalo u 16. stoljeću, s dugom tradicijom slavljenja svete krunice u čast Gospi.Za razliku od prethodna dva održana projekta “Mater Fatima”, koji su se održali u Portugalu i Meksiku, u kolumbijskom svetištu bit će prošireniji molitveni program, sve će trajati od 18 do nešto iza 20 sati po našem vremenu.

“Ove godine bit će sveta misa u kolumbijskom marijanskom svetištu, klanjanje i molitva krunice pred Presvetim Oltarskim Sakramentom, posveta Srcima Isusa i Marije, te zahvala sv. Josipu. Nakon toga bit će procesija s Presvetim Oltarskim Sakramentom, kao i hodočašće s kipom Gospe Fatimske”, napomenuo je profesor Ćorić.

Bitka kod Lepanta je dio i naše, hrvatske, baštine

Nakon toga, HKR-ov sugovornik se osvrnuo na činjenicu da se u sklopu ovog projekta “Mater Fatima 2021.” ujedno obilježava i 450. obljetnica bitke kod Lepanta.

“Ta bitka, važna za kršćane, dogodila se 7. listopada 1571. godine u sklopu Ciparskog rata. Tada su se sukobile pomorske snage Osmanskog carstva sa flotom tzv. Svete lige koju su činile udružene snage Mletačke Republike, Španjolskog Carstva, Papinske Države, Genove, Malteških vitezova i drugih. U toj su bitci sudjelovali i naši krajevi, tako znamo da su Cres, Krk, Rab, Šibenik, Trogir, Hvar, Zadar i Kotor imali po jednu galiju koja je sudjelovala u toj bitci. Kršćansku koaliciju potaknuo je papa Pio V. kako bi pomogao gradu Famagusti na Cipru, kojeg su opsjedali Turci. Papa je pozvao vjernike na molitvu Gospine krunice za pobjedu kršćana. I to se i dogodilo, bez obzira na nesrazmjer snaga u korist Turaka. Uspjeh je pripisan molitvi krunice, Gospi. I u znak zahvalnosti Majci Božjoj koja je pomogla u toj bitci kršćanima nastala je marijanska listopadska pobožnost. Papa Pio V. odredio je da 7. listopada bude blagdan Našoj Gospi od pobjede, dodavši joj još naslov Pomoćnice kršćana. Papa Grgur XIII. preimenovao je blagdan u Gospu od krunice”, pojasnio je profesor Ćorić, dodavši da je ova bitka i dio naše, hrvatske, baštine.

Pri kraju razgovora, sveučilišni profesor Ćorić pozvao je sve slušatelje da se molitvom uključe u ovaj molitveni međunarodni projekt.
“Gospa je uz nas, poziva nas obraćenje i na dragovoljno žrtvovanje i za one koji ne vjeruju i one koji griješe. Najučinkovitija metoda za to je molitva svete krunice”, zaključio je dr. sc. Franko Ćorić.

Info o medijskom praćenju projekta “Mater Fatima 2021.”

Podsjetimo, poseban program HKR-a uoči izravnog prijenosa iz Kolumbije počinje u 17.20. Svjedočanstvo života i Gospinog zagovora sa slušateljima će podijeliti Kolumbijci koji služe u Hrvatskoj: don Carlos Adrian Taborda Vasquez, župnik u župi Muć Gornji u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji i don Carlos Arturo Fonseca Farfan, župnik župe sv. Petra i Pavla, Kršete, te upravitelj župa Materada i Petrovija u Porečkoj i Pulskoj biskupiji.Od 18 sati prijenos je mise iz Kolumbije. Slijedi euharistijsko klanjanje i molitva krunice – otajstva svjetla, a na kraju i posveta svetim srcima Isusa, Marije i Josipa.U trećoj godini molitve “Mater Fatima”, za hrvatsko govorno područje izravan prijenos ostvaruju: Hrvatski katolički radio, Laudato TV, Radio Marija Hrvatska i Radio Marija Srbije.
Životopis dr. sc. Franka Ćorića

Rođen je 1976. u Metkoviću. Osnovnu školu i opću gimnaziju Vladimira Nazora završio je u Splitu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 2001. godine povijest umjetnosti i germanistiku. Poslijediplomski studij povijesti umjetnosti upisao je 2002. godine. Od 1. srpnja 2004. godine zaposlen je kao znanstveni novak-asistent na Katedri za zaštitu kulturne baštine Odsjeka za povijest umjetnosti na projektu prof. dr. sc. Ive Maroevića, a od 2007. godine na projektu dr. sc. Zlatka Jurića.Pod mentorstvom dr. sc. Zlatka Jurića izradio je i 6. prosinca 2010. godine obranio doktorski rad na temu C. kr. Središnje povjerenstvo za proučavanje i održavanje starinskih građevina u hrvatskim zemljama – ustroj, zakonodavstvo i djelovanje 1850.-1918. U svrhu rada na bečkoj arhivskoj i bibliotečnoj građi 2007. godine je koristio tromjesečnu stipendiju Ernsta Macha ÖAD-a (Austrijske službe za akademsku razmjenu), te petomjesečnu stipendiju Richarda Plaschke od listopada 2011. do veljače 2012. godine.

Bio je suradnik je na znanstveno-istraživačkom projektima dr. sc. Zlatka Jurića, izv. prof. Povijest zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj u XIX. i XX. stoljeću, Povijest urbanizma, arhitekture i konzerviranje u Zagrebu od 1850.-1918., te Teorija zaštite spomenika i gradogradnje u Srednjoj Europi i njezina recepcija u Hrvatskoj do kraja Prvoga svjetskoga rata, dr. sc. M. Špikića Teorijski spisi o arhitektonskom konzerviranju u Srednjoj Europi od 1900.-1918. i njihova recepcija u Hrvatskoj te dr. sc. Dubravke Botica Hrvatska umjetnost i kultura u srednjoeuropskom kontekstu.U nastavi sudjeluje od 2004. godine u okviru seminara predmeta Zaštita spomenika kulture i izbornih kolegija preddiplomskoga studija.

Od izbora u docenta preuzeo je obvezni kolegij konzervatorskoga modula diplomskoga studija Povijest i teorija konzervacije u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću. U znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora je od 25. siječnja 2021. godine.Član je Hrvatskog društva povjesničara umjetnosti od 2001. Godine, od 2009. godine njemačke Radne skupine za teoriju i poduku zaštite spomenika (Arbeitskreis Theorie und Lehre der Denkmalpflege), a od 2020. godine Hrvatske grupe IIC-a. Govori njemački i engleski, a služi se i talijanskim i portugalskim jezikom. Glavno područje interesa mu je povijest i teorija zaštite spomenika u Hrvatskoj, veze s njemačkim govornim područjem te suvremena konzervatorska teorija i praksa.

* Životopis profesora Ćorića preuzet je sa stranica Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu