Dugovi i brojna trgovačka ograničenja smanjuju mogućnosti obnove cijelih populacija, a ne samo država koje su direktno pogođene – istaknuto je na nedavno, putem streaminga, održanoj konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen godišnji Izvještaj Međunarodnog Caritasa.

Na konferenciji su sudjelovali predsjednik Međunarodnoga Caritasa kardinal Luis Antonio Gokim Tagle, generalni tajnik Međunarodnoga Caritasa Aloysius John, predsjednik Caritasa Južnoafričke Republike kardinal Wilfrid Fox Napier te ravnateljica Libanonskoga Caritasa Ria Rhayem.

Kardinal Tagle, predsjednik međunarodnog Caritasa: Mi smo samo jedna ljudska obitelj

Kardinal Tagle je poslao poruku nade, uvjeren da su sve promjene koje smo do sada proživjeli i koje sada živimo prilika za budućnost, kako bismo izgradili novu povezanost u solidarnosti. Mi smo samo jedna ljudska obitelj – napomenuo je predsjednik Međunarodnog Caritasa – te osjećaj blizine koji je potaknula pandemija, koja je pogodila baš sve nas, ne može se zaboraviti ne ostavljajući traga. Upravo bi taj trag trebao biti sposobnost da se daju novi odgovori.

Kardinal je, osim toga, istaknuo da je u doba zdravstvene krize, osim empatije važna i sposobnost za uspješno suzbijanje dramatičnih situacija, kao što je glad u svijetu, ratovi, nasilje, a koji preziru ljudske živote i dostojanstvo osobe. Objasnio je da je potrebno obnoviti pogled koji uključuje druge ljude, o kojem u enciklici Laudato Si´ piše papa Franjo, i da je potrebno zauzeti se u konkretnim akcijama kao što je, primjerice, globalno primirje kako bi se olakšala borba protiv pandemije.

Osvrćući se na stanje koje proizlazi iz izvještaja, generalni tajnik Međunarodnog Caritasa, Aloysius John, naglasio je kako je situacija na Bliskom Istoku znatno lošija zadnjih šest mjeseci i kako su ekonomska kriza te embargo na Siriju pridonijeli otežanju stanja. Tajnik jasno potvrđuje da su jednostrane sankcije bez dijaloga i pregovora imale negativne učinke.

Generalni tajnik Međunarodnog Caritasa Aloysius John: Sankcije nisu donijele očekivani uspjeh 

Osim toga, objasnio je kako rezultati sankcija, kao političkog instrumenta, nisu donijeli očekivani uspjeh nego su, štoviše, pokazali veliku moć uništenja najranjivijih ljudi. Cijene su jako porasle, ljudi nemaju čime kupiti hranu, širi se neishranjenost i sve je veća ljutnja prema međunarodnoj zajednici. Situacija je najgora za najosjetljivije, posebno za djecu, žene i starije, koji su već pogođeni ratovima, sukobima, te bolešću COVID-19. Uvijek su najugroženiji oni koji plaćaju najvišu cijenu – podsjetio je generalni tajnik Međunarodnoga Caritasa.

Vrlo je važan poziv pape Franje upućen bogatim zemljama da razmisle o poništenju dugova najsiromašnijih zemalja – istaknuo je Aloysius John. Naime, dug koji plaćaju najsiromašnije zemlje najčešće se plaća znojem i trudom najugroženijih. Upravo su oni vrlo osjetljivi i lako se razbole. Caritas stoga traži smanjenje dugova te prebacivanje sredstava na održivi razvoj, osiguravajući dostojanstvo najsiromašnijih, što je osnova svega.

Aloysius John je napomenuo da je nezamislivo da su upravo mjere koje su donesene bez ikakvoga dijaloga, bile najkobnije za najsiromašnije. Dakle, predstavnici Caritasa su se ujedinili s Papinin pozivom da se zaustavi bilo kakvo nasilje i sukobi i da se odmah ukinu sankcije, jer one – prema tajnikovim riječima – najviše pogađaju najsiromašnije i zapravo su način pasivnog ubojstva nevinih civila. Definirao je sankcije nepravednima; dotiču, naime, najosjetljiviju populaciju, pogotovo sada u vrijeme pandemije, i stvaraju dobar teren za terorizam. U biti, tajnik je podsjetio da borba protiv gladi, siromaštva i nepravde treba biti glavni cilj zajedničke suradnje, ali ako garantira dobro i dostojanstvo najranjivijih, prenosi hrvatsko izdanje Vatican Newsa u subotu 8. kolovoza.