Međunarodni znanstveni simpozij na temu „Identitet muškarca u svjetlu suvremenih rasprava o spolu i rodu“

Na početku susreta okupljenima su se obratili dr. sc. Stanislav Šota, predsjednik Programskog odbora skupa, potom dr. sc. Attila Puskás, dekan PPKE, voditelj Odsjeka za dogmatiku te dr. sc. Ivica Raguž, v.d. dekana KBF-a u Đakovu.

Prof. Šota ukazao je kako Kongregacija za katolički odgoj, u dokumentu o dijalogu po pitanju roda Muško i žensko stvori ih, ističe da u sadašnjem kulturnom kontekstu spol i rod više nisu istoznačnice. Spol definira pripadnost jednoj od dvije biološke kategorije koje proizlaze iz izvornoga para – žene i muškarca, a rod je način na koji se u svakoj kulturi živi razlika među spolovima. Problem nastaje kada se te dvije stvarnosti odvajaju. Rasprave o rodu i spolu su potrebne, istaknuo je prof. Šota, je su pridonijele da se u društvu razvija snažnije poštovanje svake osobe, napose poštovanje žena. S druge strane, postoji pitanje treba li se znanstvena zajednica bespogovorno složiti s radikalnim stavovima rodne teorije koja je pojam roda relativizirala do mjere da je on za nju fluidan, fleksibilan, gotovo nomadski. Budući da u sebi rodne teorije čovjeka denaturaliziraju, one društvu, napose Crkvi postavljaju pitanje je li držanje objektivnosti muškoga i ženskoga identiteta kao stalne odrednice osobe isključivo kršćanska ideja? Može li čovjek definirati sebe isključivo s obzirom na vlastiti doživljaj sebe? Uvodeći jedan osobni identitet i jednu afektivnu intimnost odvojenu od bioloških razlika, rodne teorije ruše ne samo tradicionalne koncepte muževnosti, nego i stavljaju na društveni „oltar“ novo shvaćanje i razumijevanje identiteta muškarca i njegove muževnosti, rekao je Šota.

Dekan PPKE, Puskás, pozdravio je sve sudionike stručnog skupa, istaknuvši kako smo danas svjedoci mnogih kriza pa tako i antropološke krize. Kao njezin simptom naveo je pitanje rodnoga identiteta. Identitet muškarca važan je u govoru o spolnoj i rodnoj ideologiji. Ako se oslabi identitet muškarca, to ima negativnu posljedicu na suprugu, djecu… – rekao je dekan Puskás, te ustvrdio kako bi muškarac trebao biti stup, dajući na promišljanje pitanje Što se događa ako se stup ošteti?

Prof. Raguž, v.d. dekana KBF-a, istaknuo je kako bi simpozij trebao biti susret u kojem se postavljaju pitanja i događaju propitivanja. Istinska su pitanja ona kojima se uči, a ne ona kojima se želi drugoga prevladati i pobijediti. Istinska su pitanja također nisu znatiželjna, nego studiozna. Znatiželja se bavimo onim što nas se ne tiče, i studiozno se bavimo onim što nas se tiče, rekao je prof. Raguž. Spomenuo je sveticu dana, Katarinu Aleksandrijsku, koja je svojom argumentacijom, zahvaljujući zarukama s malim Isusom (mudrošću koja dolazi od Krista), uspjela nadvladati 50 muških filozofa. „Možda je i kriza muškarca u tome što su se izgubile zaruke s malim Isusom“, rekao je dekan, navodeći treću misao – sliku iz Starog zavjeta kada David kazuje Jonatanu ljubav tvoja bješe meni još od ženske čudesnija. Možda je i kriza muškaraca vidljiva i u krizi muškoga prijateljstva, kao zajedničkoj posvećenosti duhu protivno današnjoj kulturi tijela, rekao je prof. Raguž.

Uslijedila su predavanja. Na temu „Filozofski aspekti rasprava o identitetu“ prvo izlaganje održale su dr. sc. Marina Novina i dr. sc. Ana Grgić, a potom su dr. sc. Daniel Miščin i dr. sc. Ines Skelac izlagali na temu „Ideja muškosti u mijenama kulturnih epoha zapadne civilizacije“. Treće i posljednje predavanje prvog bloka izložio je dr. sc. Stjepan Radić na temu „Oprašta li sin ocu tek kad ovaj umre? Kompleksnost odnosa oca i sina, u kontekstu Freudova »Edipovog kompleksa« i biblijsko-kršćanski odgovor na isto“.

Nakon rasprave i kratke stanke uslijedio je drugi blok predavanja. Prvo među njima održao je dr. sc. Levente Balázs Martos na temu „Identitet muškarca i David »čovjek po srcu Božjem« (1 Sam 13,14).“ Sljedeće predavanje na temu: „Identitet muškarca u svjetlu kršćanskog »kućnog kodeksa« u Ef 5, 21-33“ održao je dr. sc. Ivan Benaković. Dr. sc. Odilon-Gbènoukpo Singbo potom je izlagao na temu „Rodna disforija kao izazov teološkoj antropologiji“, dok je zadnje izlaganje u ovom bloku, na temu „Odgovornost zajednice u formiranju spolnog identiteta-aspekti katoličko-moralno teološkog pristupa“ održao dr. sc. Laurinyecz Mihály.

Nakon ručka, treći blok predavanja započeo je izlaganjem dr. sc. Sandre Bjelan i dr. sc. Sande Smoljo-Dobrovoljski na temu „Psihološko-pedagoška analiza samopercepcije identiteta i uloge muškarca“. Sljedeće predavanje održao je dr. sc. Josip Bošnjaković na temu „Samodarivanje i sposobnost socijalnog rađanja i stvaranja muškaraca koji su se odlučili za beženstvo“, dok je posljednje predavanje trećeg bloka održao dr. sc. Nikola Vranješ na temu „Značenje i izazovi identiteta muškarca za služenje svećenika danas“.

Posljednji, četvrti blok predavanja otvorila je dr. sc. Lucija Boljat sa svojim izlaganjem na temu „Transseksualizam i ništavnost ženidbe.“ Na temu “Identitet muškarca u dokumentima i govorima pape Franje“ održao je potom dr. sc. Stanislav Šota. Posljednje predavanje simpozija održao je mr. sc. Leonnel Radinski na temu „Percepcija uloge muškarca u društvu i obitelji među mladima Đakovštine“. Lucija Tica, Iva Ferbežar, Maria Dragomirović

Opširnije izvješće o znanstvenom simpoziju „Identitet muškarca u svjetlu suvremenih rasprava o spolu i rodu“ može se pročitati na mrežnim stranicama Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu.