Stručnjaci su u petnaest stručnih predavanja promišljali mjesto, ulogu i cilj odgojno-obrazovnog poslanja i procesa koje je ujedno i područje evangelizacije, a odvija se u školskim i sveučilišnim katoličkim institucijama te drugim javnim ustanovama u društvu, u kontekstu suvremenih okolnosti. Da se katoličko obrazovanje kvalitetno i otvoreno nosi s brojnim izazovima u izgradnji društva, potvrđuje činjenica da katoličke odgojno-obrazovne ustanove, koje pružaju cjelovitost pogleda na ljudsku osobu, žele pohađati i pripadnici drugih vjeroispovijesti i osobe koje se izjašnjavaju nevjernicima, bilo je konkretizirano na simpoziju.

Simpozij su organizirali Teološko-katehetski odjel Sveučilišta u Zadru, a suorganizatori su Hrvatsko katoličko sveučilište iz Zagreba, Fakultet misiologije Papinskog sveučilišta Urbaniana iz Rima, Agencija za odgoj i obrazovanje i Zadarska nadbiskupija.

U četvrtak 9. svibnja, na početku simpozija pozdravne govore sudionicima uputili su predstavnici ustanova organizatora. Dr. don Zdenko Dundović, pročelnik Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru, rekao je da je tema tog znanstvenog skupa izazovna, obvezujuća i ostavlja prostora kreativnosti.

„Temeljni Kristov poziv Crkvi ‘Učinite sve ljude mojim učenicima’ nije tek puko izgovorena rečenica, nego oporučna obveza. Moderno doba u kojem živimo i ne možemo ga izbjeći izazov je Crkvi. Odgoj i obrazovanje u temelju su njenog poslanja od prvih kršćanskih vremena“, rekao je dr. Dundović, istaknuvši znakovitim da se skup održava u sjemeništu Zmajević. To je prezime zaslužnog zadarskog nadbiskupa koji je rekao: „Neznanje je strašna nakaza“. „Ljubav i zauzetost koju je gajio nadbiskup Vicko Zmajević prema svećenstvu najbolje se očitovala u njegovom neprekidnom nastojanju da se zadarski kler odgoji i obrazuje kako bi mogao vjerno, odgovorno i plodonosno širiti Božju riječ kršćanskom puku i onima koji nisu upoznali Krista. Zmajević je izgarao u tom smislu. Sve duhovne i intelektualne sile upregnuo je u odgoj i obrazovanje. Proviđao je svećenstvu potrebne knjige, revnovao oko kulture i umjetnosti. Razvijao je kulturu duha. Kreativno promišljajući vrijeme i prostor u kojem je djelovao, životom je pokazao da kulturu duha nije moguće uspostaviti bez presumpcije transcedentnoga. Povijest je pokazala da je imao pravo. Čovjek bez duhovnosti, bez uvažavanje transcendencije, čovjek bez Boga osuđen je na nutarnju razorenost. Kako kaže sv. Pismo, ‘I bijaše to ruševina velika’“, rekao je dr. Dundović, vjerujući da će „bogatstvo iskustva, znanja i duha tijekom izlaganja uroditi kreativnim poticajima u odgoju i obrazovanju kako bi konačni cilj, evangelizacija, unijela novu živost u Crkvu i u živote onih koji čeznu i traže Istinu“. Rektorica Sveučilišta u Zadru izrazila je veliko priznanje radu Teološko-katehetskog odjela, jednom od 27 odjela na Zadarskom sveučilištu.

Zadarski nadbiskup mons. dr. Želimir Puljić, kancelar Teološko-katehetskog odjela zadarskog sveučilišta, rekao je da je „govoriti o odgoju i obrazovanju zapravo govor o čovjeku koji je za razliku od drugih živih bića, upućen na drugoga. Bez toga ‘drugoga’ ne bi mogao preživjeti, a kamoli odgojiti se. Drugi (roditelj, učitelj) pomaže mu na putu rasta“. Istaknuo je da proces odgoja i obrazovanja uključuje razvoj umnih sposobnosti, traži oplemenjivanje osjećaja i osposobljavanje volje za djelovanje na tri razine: na intelektualnoj razini upoznavanjem istine putem znanja i umovanja; na čuvstvenoj odgojem za ljepotu, plemenitost i dobrotu putem ljubavi te na voljnoj razini odgojem za akciju i motivaciju. „Iako taj pedagoški troplet izgleda jednostavan i razumljiv, treba reći da nema savršene metode koju bi se moglo naučiti i primjenjivati. To se u pedagogiji naziva ‘križem odgojitelja’ pa se oni često osjećaju razapeti i nemoćni. Sveti Pavao piše svom učeniku Timoteju da se „treba uvijek truditi, bilo zgodno ili nezgodno“. To je ispravno pedagoško pravilo, vrijedno za sva vremena“, rekao je mons. Puljić.

Zadarski nadbiskup mons. dr. Želimir Puljić, kancelar Teološko-katehetskog odjela zadarskog sveučilišta

Prof. dr. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, izrazio je zadovoljstvo zbog suorganizacije HKS-a, rekavši da HKS izvrsno surađuje sa Sveučilištem u Zadru koje pomaže njihovom radu i „predstavlja primjer i izazov da i HKS raste i napreduje u kvaliteti“. U osvrtu na termin locus theologicus – teološko mjesto, dr. Tanjić je rekao da je dominikanac Melchior Cano u 16. st. definirao teološka mjesta. To su ljudski razum, ljudska povijest i filozofija. „Dakle, cjelokupno ljudsko iskustvo koje je prosvijetljeno Božjom objavom i tako omogućuje da Božja objava bude prisutna u ljudskom životu, povijesti, društvu i Crkvi. Odgoj i obrazovanje uistinu je danas takvo jedno teološko mjesto“ istaknuo je dr. Tanjić, dodavši da se i za Objavu kaže „da je pedagogia divina, da je ona način na koji nas Bog odgaja, privodi svojoj ljubavi, milosrđu i spasenju, kroz odgoj i obrazovanje čini nas onima koji trebamo biti – osobe koje odgovaraju na božanski, ljudski poziv u dostojanstvu i ljubavi“. Dr. Tanjić je rekao da na tom Simpoziju vidi svoje studente, ali i svoje profesore, kao što su dr. Carmelo Dotolo, dekan Fakulteta misiologije Papinskog sveučilišta Urbaniana. Dotolo je bio profesor dr. Tanjića u sustavnom seminaru, Tanjić i mons. Ivan Šaško bili su među prvim Dotolovim studentima u generaciji. Dr. Dotolo u pozdravnoj riječi prenio je pozdrave rektora Urbaniane.

Praktičnu svrhu toga simpozija pomogla je Agencija za odgoj i obrazovanje koja promiče odgoj i obrazovanje od predškolske do srednjoškolske razine. Uime Agencije prisutnima se obratila prof. Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk u toj Agenciji. „Tema odgoja i obrazovanja kao teološkog mjesta evangelizacije na poseban način bliska je vjeroučiteljima jer vjeronauku pripada važno mjesto u ukupnom odgoju i obrazovanju. Aktualnosti te teme pridonosi najnovija kurikularna reforma koja se od sljedeće školske godine uvodi u hrvatski odgojno-obrazovni sustav. Usmjerenost obrazovanja na ishode, postignuća, osposobljenosti, jednom riječju, na završni proizvod, najblaže rečeno, pomalo nas zbunjuje i otvara niz pitanja vezanih ne samo za budućnost škole, nego i za budućnost čovjeka“, upozorila je prof. Marunčić.

„Povjerenje u mjerljivost takvog obrazovnog procesa podsjeća na mentalitet koji izvire iz vjere u čovjekovu svemoć, koji, iako stavlja učenika u središte nastavnog procesa, ne postavlja pitanja o cilju i smislu njegovog života i djelovanja, nego o njegovim postignućima. Stoga je od velike važnosti i teološko i pedagoško promišljanje o konceptu obrazovanja i slici čovjeka koji stoji u pozadini aktualnih trendova obrazovne politike“, istaknula je prof. Marunčić, izrazivši nadu da će taj Simpozij osvježiti promišljanja, pronaći nove ideje i pristupe za odgojno-obrazovno umijeće, „kako bismo što bolje odgovorili na izazove koje pred nas stavlja škola i suvremeno društvo, otvoreni bogatstvu evanđeoske poruke koja jedina može ispuniti naš život“.

Ovaj Simpozij uvršten je i u katalog stručnog usavršavanja Agencije i vrednuje se kao redovito stručno usavršavanje vjeroučitelja.