Voditelj tribina dominikanac dr. sc. Anto Gavrić, na početku pete tribine iz ciklusa “Zašto vjerovati” uputio je riječi pozdrava.

“Drago mi je da večeras u dvorani posvećenoj fra Dominiku Baraču mogu pozdraviti ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek, ravnatelja Hrvatskog Caritasa mons. Fabijana Svalinu i provincijala Reda manje braće kapucina fra Juru Šarčevića”, rekao je dr. sc. Anto Gavrić i dodao kako se nada da će se večeras utvrditi što vjera ima s kulturom.

Zahvalivši se na pozivu ministrica je naglasila da će se dotaknuti nekoliko tema koje su kroz povijest izgradile vezu između vjere i kulture.

“Mislim da je najvažnije govoriti o tome kako danas u društvu vidimo odnos vjere i kulture”, istaknula je Koržinek. Osvrnula se na potrebu za ravnotežom kada osoba nastupa istodobno kao vjernik i predstavnik institucije, jer odluke koje se donose za opće dobro s područja institucije mogu imati širi i jači utjecaj na građane od onih koje su vjerskog i osobnog svjetonazora. Kako bi prisutnima približila svoj pogleda na temu odnosa vjere i kulture, ministrica je odabrala četiri teme za razgovor. Naglasila je da nas kultura oblikuje kao pojedinca, ali i kao narod.

Prva tema razgovora odnosila se na umjetnika vjernika i njegov odnos prema društvu i kulturi.

“U svakom području umjetnosti postoje oni koji vrlo jasno kroz svoje umjetničke izričaje svjedoče svoju vjeru. Nekad nam se čini da je to u našem javnom prostoru nedovoljno zastupljeno; ali kada pogledate cjelinu umjetničke i kulturne produkcije, mnogo toga ostaje nevidljivo zbog percepcije društva u kojem stvari koje su vrijedne ne dobivaju medijski prostor.”, rekla je Koržinek.

Druga tema razgovora bila je usmjerena na Crkvu kao prostor u kojem vjernik može aktivno sudjelovati u kulturnom životu.

Gošća korizmene tribine potaknula je sve osobe koje nisu umjetnici da daju svoj doprinos kulturi, jer u suprotnom kultura ostaje elitistička ili na margini.

“Kultura mora biti prisutna među širim stanovništvom tako da se ono osjeća pozvano sudjelovati kao publika ili aktivni dionici”, naglasila je i dodala je se to na poseban način prepoznaje u glazbenoj umjetnosti Crkve.

Treća tema usko je vezana uz dominantno kršćansku Hrvatsku i u središte stavlja vjernike kao publiku te njihov odnos prema umjetnosti.

“Postoje napetosti između radikalnog sekularizma koji se na ružan način postavlja prema bilo kojem promicanju vjerskog sadržaja i različitih oblika religijske isključivosti. U tim polovima stvaramo nepotrebne a ponekad i opasne situacije u društvu koje ugrožavaju temeljne vrijednosti zajedničke pluralnom društvu i većini religija”, rekla je ministrica kulture Republike Hrvatske.

Kulturna raznolikost jedan je od vrijednosnih temelja na kojima danas razvijamo kulturu, istaknula je Koržinek i dodala da se raznolikost može njegovati tako da zadržimo prostor slobode u kojem se umjetnik izražava i problematizira sve društvene teme, a kao odgovor na to svaki građanin onda može oformiti svoj stav i svoje mišljenje.

Četvrta tema od važnosti u promišljanju odnosa vjere i kulture pitanje je odgovornosti za stvaranje društvene klime i specifičnih politika koje utječu na vjeru i kulturu.

Koržinek je rekla da odnos između države i Crkve ostaje nepromjenjiv bez obzira na to koja opcija dolazi na vlast u smislu državne politike. Ukazala je na odgovornost institcuija jer danas u ovoj brojčano maloj državi kroz interakciju nastavljamo izgrađivati kulturni identitet.

“Pripadnost tradiciji koja je povijesno dominantno katolička ukazuje na veliku odgovornost pri odgovaranju na izazove koji se stavljaju pred pojedinca kao i institucije države i Crkve. Mišljenja sam da bez međusobne uključivosti države i Crkve, neće biti rješenja na mnoge probleme koji nas danas pritišću”, upozorila je gošća korizmene tribine.

U nastavku je ministrica kulture progovorila o zasićenju lažnim informacijama i vijestima koje nisu vijesti, s ciljem suočavanja s varijablama koje utječu na čovjeka u svakodnevnom životu. Tu platformu senzacija prepoznala je kao ključan faktor koji sprječava korisne i istinite vijesti da na vrijeme dođu do čovjeka, posebice mladog koji bi trebao učiti o svojoj baštini.

Moderator tribine dr. sc. Ante Gavrić pitao je ministricu “znamo li prezentirati baštinu koja je dio našeg identiteta?”

U svojem odgovoru istaknula je da su u prezentaciji kulture mladima država i Crkva partneri jer prepoznaju potrebu ljudi da svoje kulturno dobro čuvaju. Spomenula je dijecezanske muzeje po biskupijama koji će biti jedan od faktora turizma, pokretne postave hrvatske baštine koje, kroz projekt “Ruksak pun kulture”, u sklopu školovanja šalju u socijalno i ekonomski ugrožene krajeve Republike Hrvatske.

Koržinek je nekoliko puta ponovila svoje uvjerenje i optimizam da se unatoč svim napadima i pričama o propasti kršćanstva, baštine hrvatskog naroda i identiteta, takvi scenariji neće ostvariti.
Istaknula je da je Europa poznata po katedralama, gradovima, samostanima i knjižnicama za koje je zaslužno kršćanstvo koje je srce identiteta Europe, te nema straha da će netko prisilno odstraniti nešto što je tu oduvijek.

“Umjetnost je područje u kojem moramo čuvati prostor slobode, bez obzira na to što mi vjernici ponekad o tome mislili ili se osjećali uvrijeđeni. O tome treba govoriti i stavove javno iskazati. Mislim da smo predugo čekali demokraciju da bismo danas olako demokratska dostignuća odbacili. Uvijek ću se zalagati za slobodu”, rekla je.

Na kraju tribine, fra Anto Gavrić gošću je pitao koliko joj vjera pomaže u njezinoj službi, a koliko ju sputava pri donošenju odluka radi općega dobra.

“Mislim da vjera ne može sputavati u obavljanju ovakve funkcije. Mi vjernici smo pozvani da obavljamo javne funkcije, a kroz vjeru izgrađujete vrijednosti koje vas dodatno osnažuju da radite za opće dobro. Vjera može samo osnažiti osobu koja djeluje javno, ne treba ju nametati drugima, ali kroz postupke i izbore vođeni smo svojim uvjerenjima i vjerovanjem. To je nešto što me može samo napraviti otpornijom pred preprekama koje dolaze”, zaključila je.