Koncelebrirali su o. Anto Knežević i o. Đani Kordić a asistirali đakon Karlo Špoljarić i bogoslov Marko Butković. Pjevao je katedralni zbor pod vodstvom Nikole Perišića.

Propovijednik je u svojoj propovijedi rekao kako je korizma vrijeme posebnijeg duhovnog rada na sebi, na provjeri svoje savjesti i svojih životnih stavova i odluka, svoga hoda prema Bogu, svoje vjernosti Bogu i ljubavi prema svojem Stvoritelju.

„Korizma je sveto, milosno, blagoslovljeno, te od Boga darovano vrijeme. Korizma je pravo pokorničko vrijeme, sveto i ozbiljno vrijeme – vrijeme obraćenja i razmatranja, vrijeme intenzivne molitve i posta i milosti, vrijeme radosnoga predanja u vjeri“, rekao je preč. Grgurić.

Spominjući se Evanđelja kojeg je pročitao vlč. Špoljarić,  propovijednik je rekao kako Isus  ističe tri važne stvari koje donose duhovne plodove: milostinju, molitvu i post. „Ove tri stvari bile su oblici pobožnosti u židovskom narodu i Isus se služi tim primjerima te s njima potvrđuje nauke uz koje pristaje vjerska elita naroda Božjeg. Kada govorimo o milostinji onda za nju možemo reći da je usko povezana s djelima milosrđa. Nadalje, drugi oblik koji donosi duhovne plodove je molitva. Kada govorimo o pologu vjere koji je sadržan u Svetoj predaji i Svetom pismu, onda možemo reći da su apostoli predali Crkvi vjeru u cjelini. ‘Prianjajući uza nj, sav je sveti puk – ujedinjen sa svojim pastirima – sveudilj postojan u apostolskom nauku i zajedništvu te u lomljenju kruha i molitvama, tako da u predanoj vjeri, koju valja držati, vršiti i ispovijedati, nastaje jedinstvena jednodušnost predstojnikâ i vjernika’ (Dogm. konst. Dei Verbum, 10). Treći oblik primanja duhovnih plodova jest post. Unutarnja pokora kršćana može poprimiti veoma različite izraze. Sveto pismo i Oci naročito ističu tri oblika: post, molitvu i milostinju – jer izražavaju obraćenje u odnosu prema samome sebi, u odnosu prema Bogu i u odnosu prema drugima. Post spada u jednu od Crkvenih zapovijedi ‘U dane koje je odredila Crkva suzdrži se od blagovanja mesa i obdržavaj post!’”

Svoju propovijed, kancelar je završio riječima: „Braćo i sestre, ne smijemo dopustiti da Bog iščezne iz naših života, da ga mi svojim načinom života otjeramo od nas samih. Zašto da se pitaju oni koji ne vjeruju u Boga ‘Gdje je Bog njihov?’ kada vide kako mi kršćani živimo, kako se ponašamo kao da Boga nema. Sad je vrijeme milosno, sad je vrijeme spasenja, razderimo svoja srca i pustimo Boga u naše živote. Dopustimo mu da nas vodi stazama svoje ljubavi, ljubavi iz koje nas je stvorio, ljubavi s kojom nas želi otkupiti”.