Prije euharistije brojna izaslanstva položili su cvijeće, svijeće i pomolili se na grobu Oca Domovine, a u susjednom privremenom bogoslužnom župnom prostoru, na samom završetku biskup Bogdan je uputio snažan apel da učinimo sve zajedno – bez obzira na naše krajevno podrijetlo, bez obzira na naše karakterne vlastitosti, bez obzira na naše različitosti – da ideja o hrvatskoj državi i državnosti sve nas ujedinjuje u našoj domovini da živimo zajedno, idemo naprijed i da nam bude svima bolje. Neka nam Bog svima u tome pomogne“.

Iskazati poštovanje – i molitvom u euharistiji dr. Starčeviću – došlo je za ovu priliku više stotina vjernika i hodočasnika iz svih krajeva Hrvatske. Njima je u propovijedi biskup Bogdan svojim promišljanjem, ponajprije, osvijestio kako je Isus, uoči svoje muke, 12-orici ukazao na drugačiji način, od očekivanog, služenja bližnjemu.

„U kršćanskoj zajednici, autoritet i odgovornost – čak i solidarnost – moraju biti sinonimi za raspoloživost, za služenje; bez obzira koji status, koje mjesto zauzimali u društvu. Među nama koji slijedimo Krista – kršćanima, Kristovim učenicima – ne smije biti mjesta autoritarnosti, ambiciji i želji za moći. Sve to razbija naše duhovno crkveno zajedništvo. Stoga Isus također osuđuje – barem implicitno – svako izjednačavanje Crkve i Kraljevstva Božjega sa sustavima moći i vlasti.“

Spomenuo je u tom kontekstu vojni biskup i oporučnu želju dr. Starčevića da ga se ukopa skromno, na periferiji, izvan grada Zagreba – on je htio čak puno dalje – te bez pjesme, bez spomenika i bez svake javne počasti. ‘Ja sam za života svojim djelima ostavio spomenik narodu – na korist’, citirao ga je vojni biskup, složivši se da je dosita tako, jer svi smo mi danas dio tog velikog spomenika kojeg je podigao i živi: u našim svijestima, srcima, dušama i dubokom poštovanju.

Također, ordinarij je citirao prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana koji je rekao da neki Starčevićevi tekstovi ‘upozoravaju na hrvatske ljude koji nisu razumjeli bit političke sudbine vlastitoga naroda i time ga neprestano stavljali u okvire tuđih političkih interesa’.

‘Dosljednost i čvrstina u promišljanju i promicanju hrvatske državnosti i narodne samobitnosti učinili su doktora Antu Starčevića utemeljiteljem samobitne ideje o hrvatskoj nacionalnoj neovisnosti’, citat je nakon kojeg je biskup Jure Bogdan nastavio:

„Nije slučajno što je i današnja suverena i samostalna hrvatska našla jedno od svojih najvažnijih izvorišta u djelu Oca Domovine temeljeći svoj program – osim na općim demokratskim načelima suvremene civilizacije – između ostalog i na starčevićanskome hrvatskome povijesnom državnom pravu.“

Na kraju mise je još šestinski župnik mr. Robert Šreter zahvalio na dolasku većem broju izaslanstava, među njima i izaslaniku potpredsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda generalu Korneliju Brkiću.

Ali je šestinski župnik, isto tako, upozorio da ovaj dan i dalje nije ušao u službeni državni protokol, a ne bi smjelo biti tako. Na to su ga potakle biskupove riječi s početka mise kada se prisjetio da su njegovu generaciju maturanata odgojitelji iz splitskog sjemeništa, u tajnosti u komunističko vrijeme, u sklopu jednog putovanja kroz Zagreb doveli i na grob dr. Starčevića, a zbog čega su u tim vremenima mnogi, i za puno manje stvari, bili i proganjani i zatvarani.

„Danas kada bi trebali školarci iz čitave Hrvatske, kada dolaze u Zagreb, doći na grob Oca Domovine, na žalost ne dolaze jer ih nitko barem ne službeno na to ne potiče. I to je tragedija hrvatskoga naroda što zaboravljamo svoje velikane, zaboravljamo one koji su istinski bili veliki i bez kojih nas danas ne bi bilo ‘svojih na svome’“, poručio je vlč. Šreter.

U misi su sudjelovali i članovi Hrvatskog seljačkog pjevačkog društva Sljeme Šestine koji su upravo svoj prvi javni nastup imali 1986. na ukopu dr. Ante Starčevića.

Foto: IKA // Šestine: 128. obljetnicu smrti dr. Ante Starčevića

Foto: IKA // Šestine: 128. obljetnicu smrti dr. Ante Starčevića

Foto: IKA // Šestine: Grob dr. Ante Starčevića