Misa na ostacima bazilike posvećene sv. Lovri
Misu na ostacima nekadašnje bazilike sv. Lovre u Lovrečini slavio je Jure Martinić/FOTO: Jadran Bašić
Na blagdan sv. Lovre, đakona i mučenika, koji Crkva slavi 10. kolovoza, vjernici Župe sv. Ivana Krstitelja iz Postira hodočastili su već tradicionalno u pješčanu uvalu „Lovrečinu” do starokršćanske bazilike iz 6. stoljeća koja je udaljena oko četiri kilometra od Postira.
„Lovrečina” je svake godine mjesto okupljanja vjernika o svečevu blagdanu, pa su tako i ove godine do ranokršćanske bazilike mnogi hodočastili, a među hodočasnicima su bili i gosti koji se odmaraju na otoku. Na ostacima bazilike posvećene sv. Lovri misu za pristigle slavio je župnik iz Postira don Jure Martinić. „Mjesto na kojem se nalazimo u nama izaziva povratak misli na izvor, na početak kršćanstva, na vremena kada se ovdje dogodilo pokrštavanje, prvo krštenje na ovim prostorima”, rekao je postirski župnik pozdravljajući hodočasnike.
Govoreći o mučenicima u Crkvi, pojasnio je da je mučenik ustvari svjedok, a to je, dodao je, i zadaća svakoga kršćanina. „Crkva obilježena svjedokom sv. Lovrom mučenikom vraća nas na misao da je svaki kršćanin svjedok, a to znači mučenik. Možda ne krvlju, ali na neki način živeći evanđelje u svijetu ne može biti prihvaćen od većine. Slijedeći ljude koji su dali svoju krv za riječ Božju, za evanđelje, za Isusa Krista i kroz koje je ta svjetlost Božje riječi jače zasvijetlila, poziv je i nama da se zagledamo u vlastito srce te promišljamo o tome koliko puta nedostojno živimo poziv na savršeni kršćanski život”, poručio je, uz ostalo, svećenik Martinić vjernicima koji su pristigli na molitveno slavlje. U službi čitanja svetopisamski ulomak navijestila je prof. dr. Zrinka Jelaska s Odsjeka za kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Pred kraj misnoga slavlja podsjetio je kako se ove godine obilježava 1.600 obljetnica smrti sv. Jeronima Dalmatinca. Napomenuo je kako je sv. Jeronim u svojim zapisima naveo da su srednjedalmatinski otoci bili izrazito pustinjački, odnosno nastanjeni pustinjačkim samostanima. „O tome svjedoči otok Brač možda više nego svi drugi otoci. Cijela južna strana Brača bila je pustinjačka”, rekao je Martinić, podsjetivši kako su i na sjevernoj strani otoka bile brojne ranokršćanske bazilike. Naveo je tako baziliku sv. Ivana u Povljima, sv. Stjepana u Pučišćima, sv. Ivana u Postirima, sv. Petra u Supetru, dok je u Škripu poznat sv. Andrija, a u Sutivanu sv. Ivan. „Ovo tlo posvećeno je prvim kršćanima. To nas čini ponosnima, ali nas i obvezuje”, poručio je postirski župnik.
