„Misa koju slavimo znak je naše odgovornosti za događaj koji se dogodio prije 28 godina od rubnih dijelova našeg kršnog Velebita do zrakoplovne baze Zemunik. Ne želimo da išta od tih događaja padne u zaborav, iako bi neki to jedva dočekali. Kakav bismo mi to narod bili, kada bismo zaboravili događaje iz naše novije povijesti“, upozorio je don Josip, rekavši kako je i misa pokazatelj da ne zaboravljamo naše povijesne događaje kojih smo se dužni sjećati. „Okupili smo se moliti za domovinu i sjetiti se naših hrabrih branitelja i civila koji su položili živote na oltar domovine, kao i onih koji su od posljedica rata rano preminuli. Molimo neka ih Gospodin nagradi za žrtvu koju su podnijeli darujući vlastiti život za slobodu i Hrvatsku“, potaknuo je don Josip.

Propovjednik je podsjetio kako su akciji Maslenica prethodili teški dani na zadarskom području, kada nije bilo sigurnosti, struje ni vode. „Ponosni smo na te dane jer smo učinili važan posao akcijom naših hrvatskih branitelja kojima neka je vječna hvala i slava. Možda nekima idemo na živce jer se vraćamo u prošlost i komemoriramo događaje koji su za zadarski kraj itekako važni“, rekao je don Josip, upozorivši „da nas stav takvih ne treba pokolebati“. „Pamćenje je sastavni dio identiteta u jednom narodu. Sve što se pamti, a važno je, treba prenositi na mlađe naraštaje i tako ih upoznavati s prošlošću očeva, djedova i pradjedova. Kada se ne bismo sjećali, učinili bismo veliku nepravdu prema hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata. Za hrvatsku državu akcija Maslenica značila je novi početak. Bio je izgrađen pontonski most i tako smo se ponovno povezali s unutrašnjim dijelom domovine Hrvatske“, istaknuo je katedralni župnik.

Navještaj Evanđelja bio je Isusov izbor dvanaestorice apostola koje nakon uskrsnuća šalje u svijet. „Je li uvjet za taj izbor bila sposobnost, predanost, gorljivost ili nešto drugo, ostaje tajnom. No, činjenica je da je Isus izabrao nove ljude koji trebaju biti temelj novog naroda, koji će udarati temelje u svom narodu. I mi u Hrvatskoj doista smo bili željni novoga, jer staro nije valjalo. Novo je bilo neusporedivo sa starim. Kako kaže Prvo čitanje iz poslanice Hebrejima, došlo je vrijeme za novi, bolji savez. Kod nas staro nije valjalo pa je moralo doći do novoga, a to novo jest hrvatska država“, naglasio je don Josip.

Podsjetio je kako „u pojedinim odlomcima iz povijesti Izabranog naroda u Svetom pismu, osobito o oslobađanju iz ropstva i sklapanju Saveza, prepoznajemo sličnosti sa svojom narodnom poviješću. Bog je oslobodio svoj narod od ropstva. Slično se dogodilo i s nama. Uz vlastitu požrtvovnost, Bog je i nama gradio kuću. Ispunjeni smo svetom zahvalnošću koja bistri naš pogled prema budućnosti. Puno je znoja, krvi i suza utkano u stjecanje slobode, doma i domovine koju smo uvijek bili spremni braniti. To je naša sveta dužnost, nekada, danas i ubuduće“, rekao je don Josip, istaknuvši kako je važno „uvijek ostati u povezanosti sa svojim učiteljem Isusom: noću i danju, u uspjehu i neuspjehu, u neimaštini i izobilju. Biti zajedno u slozi i miru. To je i nama poruka, da su sloga i jedinstvo zlatno pravilo života, države i nacije. I u dobru i u zlu ne pokolebati se. Držati do sebe i do zadane riječi“. Istaknuo je „da su nas jedinstvo i sloga, uz Božju pomoć, doveli do toga da imamo neovisnu državu Hrvatsku. A u njoj, kao svugdje, ima i zlih duhova. Zao duh treba izgoniti, širiti obzorja dobra a sužavati obzorja zla, zlo eliminirati. Oni koji ne vole Hrvatsku siju defetizam, u svemu što je hrvatsko vide ‘ustašluk’. To su opasni emisari koji se ne mire s činjenicom da je stvorena hrvatska država. Takvima treba reći: ‘Dosta je više toga’“, poručio je don Josip, poželjevši da nam živi naša domovina Hrvatska. „Ne dajmo je nikome. Čuvajmo je da ne padnemo opet u ropstvo. Ropstvo je ružno iskustvo hrvatskog naroda. Oni koji su ga proživljavali nazvali su ga tamnicom. A tko to želi u tamnicu? Riječi navještenog Psalma su molitva za mir u kojem svi želimo živjeti. Bog obećava mir svom narodu, dariva ga pravdom, blagoslovom i srećom, a zemlja onda donosi urod koji neka nas grije, hrani i brani“, rekao je don Josip, zamolivši zagovor sv. Stošije koja je opjevana kao junakinja, da i mi „poput Stošije budemo junačkog duha u danima pred nama, čuvajući jedinu nam domovinu Hrvatsku“.

U misi su sudjelovali Mario Banožić, ministar obrane RH, Dragan Lozančić, izaslanik predsjednika RH, Ante Deur, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, zadarski župan i gradonačelnik Božidar Longin i Branko Dukić te predstavnici Hrvatske vojske, Hrvatske policije i braniteljskih udruga.

Na misi se molilo za sve koji vrše odgovorne službe u društvu, da se zalažu za opće dobro, za dostojan život branitelja, za međusobno poštivanje i za sve koji su dali život u akciji Maslenica, kroz Domovinski rat i cijelu povijest hrvatskog naroda.

Hrvatski veteran Ante Deur rekao je da su grad Zadar i zadarsko područje 1993. g. bili u teškoj situaciji i na rubu snaga te je cijeli vojni vrh na čelu s vrhovnim zapovjednikom OS, predsjednikom Franjom Tuđmanom, odlučio kako je neminovno da Hrvatska vojska mora osloboditi to područje i da se mora pokazati snaga hrvatske države.

„Predsjednik Tuđman vjerovao je u svoj hrvatski narod, da ima snagu pobjedničke vojske, da se Hrvatska može osloboditi. To je početak kada je hrvatska pobjednička vojska pokazala svoju snagu. To je preduvjet Bljeska, Oluje i svih naših velebnih operacija i akcija koje su se kasnije dogodile. U tom razdoblju dragi Bog dao nam je i slogu, zajedništvo, vođeni prvim hrvatskim predsjednikom i ministrom obrane Gojkom Šuškom. Ta je snaga krasila to vrijeme i te generacije koje ostaju u povijesti, što je za stvaranje hrvatske države velebno, veličanstveno, puno emocija i ljubavi za svoj narod“, rekao je Deur.

Pukovnik Marko Čulina, sudionik akcije Maslenica, prvi zapovjednik zadarske 112. brigade, rekao je da je Hrvatska vojska u siječnju 1993. g., nakon godinu i pol dana uporne obrane Zadra i zadarskog zaleđa, došla u poziciju i narasla kao vojska da može oslobađati dio prostora kojega smo, nažalost, bili morali prepustiti neprijatelju zbog njihove nadmoći tijekom 1991. god.

„Akcija Maslenica je prva napadačka akcija na našem području a ciljevi su bili: odbaciti neprijatelje što dalje od Zadra, osloboditi sjevernu stranu Novskog ždrila kako bi se mogao graditi novi Maslenički most i najprije uspostaviti pontonski most, osloboditi aerodrom u Zemuniku. To su dva vrlo bitna infrastrukturna objekta na zadarskom području, a isto tako osloboditi niz sela u zaleđu Zadra kako bi se civilno stanovništvo koje je bilo protjerano iz svojih domova, moglo pomalo vraćati svojim kućama“, rekao je pukovnik Čulina, istaknuvši da su u akciji Maslenica prvi put na jednom prostoru, na jednoj bojišnici, sudjelovale sve tri grane Hrvatske vojske: Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, Hrvatska ratna mornarica i Hrvatska kopnena vojska.

„Svi zajedno, svi udruženo i za nekoliko dana oslobođen je veliki prostor. Ali taj prostor kasnije je trebalo zadržati jer se neprijatelj konsolidirao, doveo je nove snage iz Srbije i BiH pa je ta akcija praktički trajala do Zagrebačkog sporazuma do 1994. god. Imali smo vjeru jer smo poznavali svoje ljude. Moment volje, domoljublja, zajedništva nije bio upitan ni 1991. g., dapače. Nego, tada je nedostajalo naoružanja i opreme. Bili smo mlada vojska koja nije bila uvježbana, utrenirana, nije se spremala za rat. Pristupilo se obrani svatko svoje kuće, svoga sela, svoga grada. Godine 1993. već imamo iskustvo s juga, u ljeto i jesen 1992. g. oslobađanje juga zemlje, zaleđa Dubrovnika, a u akciji Maslenica pokazalo se da je u svega nekoliko dana Hrvatska vojska zajedno, sve grane HV-a u kratkom vremenu oslobodile su zadarsko područje, omogućile i najavile sljedeće hrvatske pobjede, sve do Oluje“, rekao je pukovnik Marko Čulina.

Državna izaslanstva i braniteljske udruge položili su svijeće i cvijeće kod Središnjeg križa na Gradskom groblju u Zadru gdje je molitvu odrješenja za pokojne predvodio o. Ivo Topalović, vojni kapelan u Zadarskoj nadbiskupiji.

Na misi je pjevala Klapa Sv. Juraj HRM čiji je voditelj Marko Bralić rekao: „Klapa sv. Juraj u Zadru je uvijek iznimno dobro primljena. Dobro se osjećamo s hrvatskim braniteljima i obiteljima branitelja koje u Zadru susrećemo, čast nam je što pjevamo na misi i komemoraciji. U molitvi se sjetimo poginulih i nestalih hrvatskih branitelja koji su nas svojim žrtvom zauvijek zadužili, jedinu nam domovinu Hrvatsku“.

U akciji Maslenica poginulo je 127 hrvatskih branitelja. Uspjeh te velike oslobodilačke akcije okupiranog zadarskog područja omogućio je da se kopneno prometno opet povežu jug Hrvatske i kontinentalni unutrašnji dio naše domovine.