Misa za papu emeritusa Benedikta XVI. u katedrali Sv. Stošije u Zadru

„Svetkovina Bogojavljenja po tradiciji starija je čak i od samog Božića“, rekao je mons. Zgrablić koji je misu počeo blagoslovom vode i soli koju je usuo u zdenac vode. Potom je blagoslovljenom vodom poškropio puk u katedrali.

Liturgija je nastavljena bogoslužjem Riječi i euharistijskom službom u kojoj su na osobiti način upućene molitve za pokoj duše pape emeritusa Benedikta XVI.

„Blagoslov vode i simbolički nas podsjeća na čin naše istinske međusobne veze koji nas na sakramentalan način međusobno sve duboko povezuje i čini nas jednima u zajedništvu Presvetog Trojstva.

Taj sakrament nas snažno povezuje i s osobom Benedikta XVI. Molitva u duhu obnove naših krsnih zavjeta, krštenja u koje smo svi zajedno uronjeni, nalazi svoje puno značenje i svoj puni smisao“, rekao je koadjutor Zgrablić, istaknuvši kako „u toj dubokoj vezi želimo Bogu zahvaliti za milost koju je darovao svojoj Crkvi i svima nama koji smo baštinici onoga čime je Bog obdario papu Benedikta XVI. To je bio blagoslov za Crkvu, za nas, za svakoga tko je želio usmjeriti dušu Bogu“.

Mons. Zgrablić istaknuo je posljednje riječi koje je Benedikt XVI. rekao prije svoje smrti: „Isuse, ljubim te“.

Nadbiskup smatra da su te riječi, s obzirom na nauk, učenje i teologiju Benedikta XVI., „doista bile program njegovog života“.

„Isuse, ljubim te – to je bio motiv i program cijelog njegovog djelovanja. To je bio program Benediktovog života. I mi ga možemo prepoznati na svoj način koji je vlastit nama, da je to program i našeg života, ili bi barem tako trebalo biti“, poručio je mons. Zgrablić.

Koliko su Ratzingerove riječi Isuse, volim te „doista bile program njegovog života“, nadbiskup je ilustrirao i primjerom da je on još kao malo dijete, sa svojih svega 6,5 godina, pred Božić Isusu napisao želju u svom pismu: „Dragi maleni Isuse, što prije dođi na zemlju. I meni donesi radost. Želio bih molitvenik, zelenu misnu odjeću i Srce Isusovo“.

„Dakle, malo dijete od 6,5 godina želi da Isus dođe na zemlju, da mu pokloni molitvenik; misal, knjigu molitve, da mu donese misnu odjeću zelene boje i da mu dotakne, donese Srce Isusovo. To on moli Boga.

Mislim da je Gospodin uslišao sve te njegove molitve. Da sve njegove molitve jesu upravo u tome sadržane; da mu je donio Srce Isusovo i da je za to Srce Isusovo svjedočio svojim znanjem, svojom mudrošću, svojim naukom, svojim poslanjem u ovom svijetu“, istaknuo je mons. Zgrablić.

Predslavitelj je podsjetio i na misao pape Benedikta XVI.: „Mi živimo zato što smo upisani u Božji spomen. U Božjem spomenu mi nismo sjena, puko sjećanje. Biti u Božjem spomenu znači živjeti u punini, potpuno biti to što jesmo“.

„Vjerujemo da je papa Benedikt XVI. svim nastojanjima svoga života ljubio Gospodina. Isus je bio glavni program njegovog osobnog života i njegovog naučavanja. Kroz Isusa koji je put, istina i život ušao je u bît Gospodina. Njegovo sjećanje na Boga nije bilo samo puko sjećanje, uspomena, nego je Benedikt XVI. cijeli život ulazio u bît, u sadržaj Boga i njegove prisutnosti“ istaknuo je mons. Zgrablić, naglasivši da „I nama je to pouka i spomen na Benedikta XVI., da i mi tako istinski živimo našu kršćansku vjeru. Da Isus bude put, istina i život našeg života.

Da naše uspomene na papu Benedikta XVI. nama ne budu tek spomen, memorija, prisjećanje, jedan povijesni događaj, nego da to sjećanje postane stvarnost i bît našeg života“, rekao je mons. Zgrablić, izražavajući nadu da Benedikt XVI. već živi u punini Božjeg života.

„Neka molitva za papu emeritusa Benedikta XVI. bude naše sjećanje, naše sudjelovanje u bîti Božjeg života, naše prijateljevanje s Gospodinom u kojem živimo, mičemo se i jesmo“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Propovjednik je podsjetio da je južnobavarac Ratzinger bio profesor te je niz godina poučavao dogmatiku i fundamentalnu toelogiju na raznim katoličkim sveučilištima: u Freiburugu, Bonnu, Münsteru, Tübingenu, Regensburgu.

Od 1962. do 1965 zapažene su njegove intervencije na Drugom vatikanskom saboru. Nadbiskupom Münchena i Freisinga imenovan je 25. ožujka 1977., a te je godine imenovan i kardinalom.

Prefektom Dikasterija za nauk vjere imenovao ga je 1981. papa Ivan Pavao II., a 19. travnja 2005. izabran je za papu.

„Imali smo milost da je 4. i 5. lipnja 2011. bio u pastoralnom pohodu Hrvatskoj. Odreknuće od papinske službe najavio je 11. veljače 213., a ono je stupilo na snagu 28. veljače 2013. Od tada, živio je povučeno, a umro je 31. prosinca 2022.“, rekao je mons. Zgrablić.