Budi dio naše mreže
Izbornik

Misa zadušnica za Papu u varaždinskoj katedrali

Varaždin (IKA )

Biskup Culej: Sveti Otac je, poput Marije, sebe stavio u službu Krista i Božje riječi

Varaždin, (IKA) – Uz sudjelovanje velikog mnoštva vjernika te u zajedništvu s najbližim suradnicima i svećenicima iz župa Varaždina i okolice, varaždinski biskup Marko Culej predvodio je 4. travnja u katedrali Uznesenja BDM misu zadušnicu za papu Ivana Pavla II. nazočni su bili i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok i predsjednik Skupštine Varaždinske županije Danijel Vereš. Molitveno slavlje započelo je Papinom pjesmom “Krist na žalu”, koju su otpjevali svi u katedrali, a pjevanje je tijekom mise predvodio katedralni zbor “Chorus liturgicus” uz pratnju Višeslava Jaklina na orguljama.
Biskup Culej pozvao je sve okupljene da na dan proslave svetkovine Blagovijesti, odnosno Navještenja Marijina, mole za papu Ivana Pavla II., kojeg je Bog iz ovog života pozvao k sebi u svoj vječni Očinski dom. “Ovu misu zadušnicu prikazujemo za njega, kao znak naše povezanosti s njime, kao znak povezanosti naše vjere u ljubavi i zajedništvu općinstva svetih. Molimo Gospodina da naše molitve budu naš dar zahvalnosti njemu za sve što je učinio za čovječanstvo, za Crkvu, kao i za naš hrvatski narod”, rekao je varaždinski biskup.
U propovijedi je biskup Culej kazao kako je Sveti Otac, poput Marije, sebe stavio u službu Krista i Božje riječi. “Marija je prva koja je sebe i svoj život stavila u službu te vječne ljubavi, Isusa Spasitelja i Otkupitelja ovoga svijeta, dok je Sveti Otac želio poput Marije u svome životu vršiti Božju volju, želio je Isusa donijeti ovome svijetu i želio je da srce Božje ljubavi kuca u tolikim srcima ljudi. Svijetu je otkrivao da postoji Spasitelj koji svijet i čovjeka ljubi, da postoji Otac koji nas sve čeka srcem milosrdnim, da postoji Majka koja nas traži srcem materinskim. No, svijet kao da ne podnosi čovjeka koji širi mir i ljubav”, upozorio je biskup, podsjetivši na atentat na Papu 1981. “Svijet nije shvaćao da je Papa tu na zemlji, ne da se bori za zemaljsku vlast, nego da se bori protiv nepravde, nije shvaćao da se Papa bori za mir, ali ne za mir gdje će jači vladati i ušutkati slabije, nego za mir koji se zasniva na pravdi i istini. Opraštajući svom atentatoru, Papa je pokazao kako ne samo da poziva druge da opraštaju, nego da i sam svojim primjerom oprašta onima koji su mu bili spremni oduzeti i život. Stoga je Sveti Otac, kao što vidimo ovih dana, bio poštivan od svih ljudi, predstavnika svih religija i svih svjetonazora, i to zato jer je sebe ugradio u ovaj svijet i čovječanstvo želeći da mir, pravda i ljubav vladaju među ljudima”, napomenuo je biskup. Podsjetio je i na Papinu ljubav i privrženost hrvatskom narodu, koji mu je uzvraćao ljubavlju, zahvalnošću i poštovanjem. “Napose naš hrvatski narod osjeća posebnu zahvalnost prema Svetome Ocu jer ga poštuje kao prijatelja, ne samo naše Crkve, nego i našeg naroda i naše domovine. Papa nam je upućivao svoju molbu da budemo narod nade, narod koji moli, narod koji vjeruje. Možemo reći da su te poruke vrlo aktualne i u današnje vrijeme kada ima sve više razočaranja, nezadovoljstva među nama i u nama. Potrebna nam je nada da je uvijek moguće svjetlom Evanđelja naći izlaz i doći do svjetla”, ustvrdio je biskup.
Nakon propovijedi upućene su molitve vjernika za Papu, a na kraju slavlja biskup je svima zahvalio za prisutnost, molitvu i pjesmu, kojim su ispratili Svetog Oca u Očev dom. “Ivan Pavao II. je bio prijatelj svakog čovjeka, želio je da na zemlji bude jedan pastir Isus, a da vjernici, koji su među sobom zbog oholosti i ljudskih slabosti razdijeljeni, budu opet jedno kao što su jedno Krist i njegov Otac. Sveti Otac je napose bio prijatelj mladih koji su osjećali ljubav njegova srca. Neka njegov tjelesni odlazak iz naše sredine ne znači da on odlazi i iz našeg srca, da više nije povezan s nama u ljubavi, koja je vječna i nikad ne umire”, poručio je na kraju biskup.
Nakon mise zadušnice brojni su se vjernici došli pomoliti ispred Papine slike kod glavnog oltara, mnogi su zapalili svijeće ispod katedralnog kora kod Kristovog kipa, te su se upisali u knjigu žalosti, koja je otvorena do petka 8. travnja.