Čestitavši mještanima ovu važnu obljetnicu, vlč. Pardon prisjetio se povijesti doseljenja Slovaka u Josipovac: „Danas slavimo 140 godina doseljenja Slovaka u ovaj kraj. Kada je biskup Josip Juraj Strossmayer ponudio da se nasele ovdje i rade vrlo težak posao krčenja šume, i sam biskup sumnjao je hoće li uspjeti. Vjerni Bogu, jedni uz druge, rame uz rame, vjerni svojim obiteljima čuvali su i vjeru u Boga, međusobnu slogu i zajedništvo i upornost, kako u poslu, tako i u čuvanju svojih običaja – i uspjeli su. Mi smo tome svjedoci. Vi ste plodovi uspjeha prvih četrdesetak doseljenika, vi ste ti koji su plodovi njihova napornoga rada, koji ste plodovi njihove vjere, plodovi njihovog zajedništva. Sto i četrdeset godina održalo se ovo selo, Josipovac, upravo zbog one nutarnje snage koju su ljudi ovdje imali. Gajili su vjeru Bogu, slogu i odanost ovome kraju, svome novome domu. Danas smo odjeveni u narodne nošnje koje nas podsjećaju na naše pretke. Ne zaboravimo čuvati zapovjedi Božje i pravu, izvornu tradiciju starih koji su Bogu vjerovali iznad svega, koji su svojom vjerom bili jači i od vjere biskupove, ta vjera ih je spasila i nosila, a nosi već 140 godina ovo selo“.

Po završetku homilije vlč. Pardon mještanima je uputio i važnu poruku: „Vjerujem da ćete biti dostojni nasljednici svojih predaka svojom žilavošću, zajedništvom i vjernošću Bogu. Imajte to na umu svaki put kada odjenete narodne nošnje, svaki put kada zazvoni zvono ove crkve. Pozvani smo biti dostojni nasljednici svojih starih, dostojni nasljednici vjere Bogu, čovjeku i domu svome“.

Na misi su čitali i pjevali na slovačkom jeziku članovi SKUD-a „Braća Banas“ iz Josipovca, odjeveni u tradicionalne slovačke narodne nošnje.

Mjesto Josipovac Punitovački jedno je od četiri mjesta koja pripadaju Općini Punitovci. Slovaci sa sjevera Slovačke (okolica Nove Bystrice) na poziv biskupa Josipa Jurja Strossmayera 1870-ih dolaze na josipovačko područje krčiti šume, a ugovorom im je dana zemlja. Uvjeti su bili teški – čitavo je područje bilo prekriveno šumom, šikarom i barama, što je u biskupu Strossmayeru izazvalo sumnju u uspješno izvršavanje posla. Unatoč zahtjevnoj situaciji, Slovaci uspijevaju raskrčiti područje te 1881. osnivaju selo Josipovac Punitovački, a selo nazivaju prema biskupu Strossmayeru.