Spomen je trebao biti obilježen hodočašćem i sudjelovanjem časnih sestara Družbe Presvetog Srca Isusova iz Rijeke, utemeljenih od suvremenice biskupa Mahnića, također službenice Božje, majke Marije Krucifikse Kozulić, no, zbog pandemije covida-19, nije ostvaren na taj način.

Mons. Petanjak misu je predslavio u zajedništvu s generalnim vikarom preč. Franjom Velčićem, postulatorom kauze biskupa Mahnića vlč. Sašom Ilijićem i svojim tajnikom vlč. Josipom Karabaićem.

Kako je spomen bio 14. studenog, obilježen je unutar liturgijskog spomena svetog Nikole Tavelića pa je otac biskup u svojoj homiliji progovorio o prvom hrvatskom kanoniziranom svecu na temelju naviještenog Evanđelja te je na kraju učinio i poveznicu sa slugom Božjim biskupom Mahnićem.

„Budući da je svaki kršćanin, a napose mučenik, svjedok za Isusa Krista, onda to znači da je njega Isusova riječ i evanđelje koje nam je predano toliko proželo da je ono postalo stil i oblik njegovog načina života. Evanđelje je jedini ambijent i prostor u kojem se on može kretati i kao što riba ne može opstati izvan vode i svako živo biće bez zraka kojeg udiše, tako ni kršćanin izvan Kristova evanđelja. To je razlog zašto svakog sveca promatramo kroz samo evanđelje i zašto ga promatramo kroz određeni segment evanđelja“, rekao je biskup Ivica, nakon uvodnog dijela o sv. Nikoli Taveliću.

Otac biskup naglasio je da svaki čovjek ima mogućnost ostvariti se u Isusovom evanđelju, ali da nijedan čovjek „ne može u sebi utjeloviti cjelokupno Kristovo evanđelje u njegovom izvornom obliku kako ga je Krist živio“.

Komentirajući Evanđelje dana i povezujući ga sa životom sv. Nikole Tavelića, biskup je istaknuo da je on „uistinu poslušao Kristovu riječ, odrekao se u potpunosti samog sebe, danomice uzimao svoj križ i išao za Kristom (usp. Lk 9,23). Odrekao se samog sebe već time što je u ranoj mladosti izabrao redovnički i svećenički poziv, što je potom napustio svoj zavičaj i domovinu, postao misionar i evangelizator i imao jedan jedini cilj u svome životu: donijeti Kristovo evanđelje onima koji ga još ne poznaju i to pod svaku cijenu, pa i cijenu života, što se na koncu i dogodilo.“

Čineći zatim poveznicu sa slugom Božjim, mons. Petanjak izrazio je duboko uvjerenje da se i slugu Božjega može promatrati pod tim vidom te je izrazio nadu da će se jednog dana dotično Evanđelje slušati i na blagdan biskupa Mahnića „ne zato što je biskup Mahnić poput svetog Nikole sasječen sabljama i spaljen na lomači, nego zato što je on kao svećenik i visoko obrazovani teolog, a onda i kao biskup promatrao svoj život kao onaj koji je duboko obilježen križem“.

Biskup je zatim rekao da je sluga Božji u svome životu vrlo dobro prepoznao i shvatio važnost otajstva Križa. „Zato se biskupsko geslo ‚U križu je spas!‘ nametnulo samo od sebe. Bilo bi iluzorno i suludo pokušati ostvariti svoj život izvan križa. Bio je svjestan da bi to izvan križa sve bilo samo puka tlapnja ili tapkanje na mjestu. Osim toga, kao zaljubljenik u svetog Pavla apostola, mogao je zajedno s njim izgovarati ove njegove riječi koje smo večeras čuli: ‚Tko će nas rastaviti od ljubavi Kristove? Nevolje? Tjeskobe? Progonstvo? Glad? Golotinja? Pogibao? Mač?‘“

Zaključio je poticajem vjernicima. „Ako želimo dostojno slaviti naše svece, i svetog Nikolu i biskupa Mahnića, onda za to postoji samo jedan put: duboko uroniti u Riječ Božju, živjeti u duhu evanđelja kao u našem jedino mogućem ambijentu i uvijek imati uprte oči u Križ Kristov kao jedino sigurno sidro i utočište u ovom životu.“

Pri kraju slavlja, vjernicima se obratio vlč. Saša Ilijić istaknuvši da će se sljedeći mjesečni spomen sluge Božjega održati 13. prosinca na svečanoj misi koju će predslaviti apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua, u zajedništvu s biskupima, prezbiterima i vjernim narodom Božjim.

Na samom kraju, biskup Ivica se s prisutnim prezbiterima uputio do groba sluge Božjega te ondje predmolio molitvu.