Koncelebrirali su o. Ivan Matić, DI, župnik bazilike Srca Isusova u Palmotićevoj, vlč. Ivan Filipčić, župnik u susjednoj župi Krista Kralja na Trnju, i župnik Vukmanić. Govoreći o slobodi i ropstvu u prošlom vremenu kod nas, mons. Batelja zaključio je da nije bilo ni slobode vjere, ni slobode tiska, ni slobodnog sudstva, o čemu je svjedočio i Alojzije Stepinac suočen i s mogućom smrti nakon hapšenja i zatvora, ali čvrsto odlučen da ako treba trpjeti radi vjere, da će trpjeti, pa ako treba u smrt, da će rado i u smrt, ali Sotoni popustiti neće. Jer što bi mu rekao njegov narod kojemu on propovijeda vjeru, a da onda pri prvoj kušnji pobjegne? Bolje je časno poginuti nego sramotno ostati. Plotuni su odjekivali, a Stepinac je hrabro naviještao Krista, rekao je mons. Batelja. Neki bi i u današnjem vremenu htjeli vjernicima uskratiti slobodu i neka prava, kao npr. onim prosvjedima i povicima u ovom dijelu grada nedavno protiv gradnje crkve, te vjernicima ostaviti slobodu da se zadovolje mrvicama prostora za svoje hramove, rekao je dr. Batelja.

Upozorio je da su kršćani i danas diljem svijeta žrtve neopravdanih progona, a i kod nas ih se ismjehuje zbog evanđeoskih istina. Želi se odgajati djecu kao da nemaju oca i majku, da se iz njihova života izbace sve kršćanske vrijednosti. Stepinčeva žrtva i svjedočanstvo obvezuju na zdrave i Bogu otvorene obitelji, istaknuo je mons. Batelja.

Kad se neki danas međusobno uspoređuju tko je veći Hrvat i katolik, nije katolik ako ne moli u obitelji, ako ne slavi misu, ako nema znaka križa na vidljivu mjestu u svojemu domu, istaknuo je.

Čestitajući župljanima svetkovinu, mons. Batelja zaključio je: Stepinac je učitelj opraštanja i molitve, žrtva za jedinstvo Crkve.

Na kraju mise mons. Batelja darovao je župljanima originalnu sliku Stepinca s beatifikacije 3. listopada 1998., s porukom da se izbore za prostor u kojemu će moći staviti tu sliku, a OŠ Jure Kaštelana, u čijem se predvorju slave mise nedjeljom i blagdanom, darovao je upravo objavljenu svoju knjigu „Blaženi Alojzije Stepinac i prognani slovenski svećenici u II. svjetskom ratu“, istaknuvši da je „Stepinac primio 537 slovenskih svećenika prognanih iz Slovenije i zbrinuo u Zagrebačkoj nadbiskupiji njih oko 300, što se prešućuje, kao i mnoga druga Stepinčeva dobročinstva“.  Mons. Batelja predstavio je i gošću iz Njemačke dr. Claudiju Stahl koja je po svojoj izričitoj želji sa suprugom nazočila svečanoj misi u školi. Ona je Njemica hrvatskoga podrijetla koja je po Stepinčevu zagovoru postala sutkinja, naučila hrvatski i prevela Stepinčeva „Pisma iz sužanjstva“ na njemački jezik te napisala „Životopis“ kardinala Stepinca na njemačkom. Promiče na njemačkom govornom području Stepinčev život i djelo, a predlaže i da ga se proglasi zaštitnikom odvjetnika i sudaca.

Vjernici na misi u OŠ „Jure Kaštelana” na Trnjanskoj Savici