Dočekao ga je predsjednik udruge Typeflow, Dino Sefaja sa suradnicima, među njima inicijatoricom Interpretacijskog centra glagoljice i tiskarstva, Ines Volf.

Nadbiskup je poslušao informacije o Benjinom tiskarskom radu i doprinosu očuvanju i razvoju hrvatske kulture i pismenosti te pratio prezentaciju izrade otiska na replici drvene tiskarske preše na kojoj je biskup Benja u samo šest mjeseci, od 15. prosinca 1530. do 26. travnja 1531. godine, otisnuo šest knjiga: Misal hruacki – Na Božju hvalu i hrvackago jezika provjećenije, Psaltir, Oficij rimski/Oficij blaženije Devi Marije, Knjižice krsta, Knjižice od žitija rimskih arhijerejov i cesarov i Od bitija redovničkoga knjižice.

Čestitajući autorima postava i zahvaljujući na uloženom trudu i kontinuiranom radu na senzibiliziranju javnosti za ostavštinu biskupa Benje, koja je važna za cjelokupnu hrvatsku kulturu, nadbiskup je istaknuo da je u Benjino vrijeme bio važan hod Crkve u skladu s trenutkom u kojemu se nalazila i čitajući znakove vremena, prepoznavala je dobre ideje i uključivala se. Tiskarski stroj bio je tada revolucija u širenju kulture i pismenosti, a sam Benja prepoznao je njegovu važnost i za svoje vlastito poslanje kao i kulturu i pismenost na ovim prostorima. I sam je pisao, podsjetio je nadbiskup dodajući da je tiskanjem svojih djela omogućio da ono što je pisano bude dostupnije. „Benja nam pokazuje kako trebamo danas djelovati. Nekada su to bili strojevi za tisak, a danas nam je na raspolaganju suvremena tehnika”, kazao je nadbiskup. „Međutim, upozorio je na način kako ta sredstva trebamo koristiti. Iako je i tisak upotrebljavan i za loše stvari, Benja ga je koristio za dobro i to je važno naučiti od njega – biti u skladu s vremenom i truditi se uzimati ono najbolje i tomu davati najbolje značenje, odnosno  koristiti za dobro – širenje Božje riječi, kao što je on činio, kršćanske vjere, ali i općenito za poticanje dobra i  ljubavi među ljudima. Trebamo izgrađivati bolji i pravedniji svijet u kojemu će čovjek čovjeku biti brat. Radostan sam što je u Rijeci započela ta dobra priča prije 500 godina i da se preko nas može nastaviti na druge načine”, poručio je nadbiskup.

U razgovoru o doprinosu biskupa Benje hrvatskoj kulturi, svi su se složili da njegovo ime još uvijek nije u dovoljnoj mjeri prepoznato, no postav koji se može razgledati u Palači Šećerane, trebao bi doprinijeti većem vrednovanju života i djela biskupa Benje.

Inicijatorica Interpretacijskog centra glagoljice i tiskarstva, Ines Volf, prezentirajući rad stroja, istaknula je kako je na istome radilo po troje ljudi. Biskup Benja tiskao je Misal prije 492. godine, odnosno 1531. Nakon skoro 500 godina, u maloj riječkog tiskari pojavio se drugi riječki nadbiskup za kojega je predsjednik udruge Typeflow, Dino Sefaja izrazio nadu da će ostaviti otisak i tako nastaviti tradiciju. Nadbiskup Uzinić prihvatio je njegov poziv i na tiskarskoj preši otisnuo dva lista Misala koje su mu na dar dali domaćini.