Budi dio naše mreže
Izbornik

Mons. Želimir Puljić dobitnik priznanja Grb Grada Biograda na moru

Biograd na moru (IKA)

Umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić dobitnik je priznanja Grb Grada Biograda na moru koji mu je uručen u petak, 13. siječnja na Svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Biograda u dvorani Srednje škole u Biogradu n/m.

Biograd slavi svoj Dan Grada uz svetkovinu sv. Stošije koja je zaštitnica i župe sv. Stošije u Biogradu i Grada Biograda. Tim povodom na Svečanoj sjednici Grada svake godine tradicionalno dodjeljuju Priznanje Grada Biograda n/m zaslužnim pojedincima i kolektivima.

Odlukom gradonačelnika Biograda Ivana Kneza, Grb Grada Biograda ove godine dodijeljen je i nadbiskupu Želimiru Puljiću, a odluka za dodjelu priznanja datirana je 9. prosinca 2022. godine.
Obrazloženje odluke za dodjelu toga priznanja glasi da se dodjeljuje mons. Puljiću „za izniman doprinos društvenoj i duhovnoj zajednici u području moralne teologije, osobito po pitanju ljudskog dostojanstva i njegovog poimanja u našoj kulturi i vjeri te kroz plemeniti duhovni, dugogodišnji i plodonosan rad kao pastir Zadarske nadbiskupije i Grada Biograda na Moru, čije je biskupsko geslo Jedinstvo, sloboda, ljubav, za širenje moralnih, radnih i svih drugih vrijednosti te kao veliko priznanje zbog predanosti života vjere i Crkve“.

U ime desetero nagrađenih, prigodnu riječ na Svečanoj sjednici uputio je mons. Želimir Puljić.

U obraćanju gradonačelniku Knezu, članovima Gradskog vijeća, predstavnicima državnih institucija, uzvanicima i laureatima u ime kojih je održao prigodni govor, mons. Puljić podsjetio je da smo baštinici biogradske srednjovjekovne utvrde kraljeva i biskupa, pa je i to vrijednost s kojom ulazimo u Europu koju „želimo prožeti našim domaćim ‘poznatim tropletom’“.

Biograd je postao prijestolnicom srednjovjekovnih hrvatskih kraljeva i biskupa u 11. stoljeću. „Povijest toga ‘hrvatskog kraljevskog grada’ vodi nas do kralja Krešimira IV. koji oko 1050. godine osniva biskupiju i do kralja Dmitra Zvonimira koji od pape Grgura VII. dobiva 1075. kraljevsku krunu.

Tridesetak godina kasnije, 1102., u Biogradu će se okruniti i prvi hrvatsko-ugarski kralj Koloman, a to je bio početak personalne unije Hrvatske i Ugarske. Ta državna asocijacija, koja će s vremenom prerasti u Austro-ugarsko kraljevstvo, u neku ruku preteča je današnje Europske Unije“, rekao je nadbiskup Puljić.

S ulaskom Hrvatske u Schengensku zonu, nadbiskup je rekao da bismo u toj novoj zajednici željeli prepoznati sebe, našu prošlost i sadašnjost te vidjeti i našu budućnost.

„U tome nam mogu pomoći trojica velikih Europljana, Francuz Robert Schuman, Nijemac Konrad Adenauer i Talijan Alcide De Gasperij koji su bili vrsni političari, praktični katolici te vrli i mudri javni djelatnici. Oni su poslije Drugog Svjetskog rata ‘skupljali krhotine ranjenog lonca fašističke, nacističke i komunističke tragedije Europe’. A kao mudri i dalekovidni ljudi sanjali su pomirenu a ne posvađenu, ujedinjenu a ne raskomadanu Europu“, poručio je mons. Puljić.

Nadbiskup je podsjetio da su hrvatski biskupi u svom Pismu iz 2010. napisali da „u Europsku uniju ne ulazimo praznih ruku, nego s bogatom prtljagom koja je oblikovala ovaj dio Europe“, a sada želimo „svjetlom evanđelja osvijetliti taj proces“.

„Po iskonskom planu Svemogući je usadio u narav čovjeka trostruku zadaću u kojoj prepoznajemo i naš troplet po kojem je Bog odredio čovjeku neka prirodu uredi, neka njegovo ophođenje budu uljudni obredi i neka se Stvoritelju podredi.

Prva zadaća uređenja prirode postiže se po znanosti i umjetnosti. Druga zadaća dobrog ophođenja s ljudima postiže se putem ćudoređa i morala, prava i društvenih normi, a to se zove etika, pravo i politika. Treća zadaća podređenosti Stvoritelju ostvaruje se po vjeri i religiji .

U tom tropletu čovjek napreduje u svim dimenzijama svoga bića, kako se ne bi izgubio i ‘zapleo u djelima ruku svojih’. Upravo da se ne izgubi ili ne zaplete, Bog je stvorio obitelj kao temeljnu stanicu društva za odgoj u etičkim i moralnim vrlinama“, rekao je mons. Puljić, istaknuvši da su „ljudi utemeljili škole i sveučilišta koji pomažu čovjeku ostvarivati se u te sve tri dimenzije: u finom ophođenju s drugim ljudima, u odgovornom odnosu prema prirodi koju je pozvan uređivati, a ne uništavati, te u zahvalnom odnosu prema Onomu koji nas je iz ništa pozvao na život, pa mu dugujemo poštovanje, poslušnost i zahvalnost“.

Obrazloženja nagrada laureata iz različitih područja djelovanja pokazuju da je taj „troplet na djelu: plemeniti humanitarni rad, pomoć raseljenim osobama, priprema geodetskih karata (obrada zemlje), sudjelovanje u obrani RH, doprinos duhovnoj zajednici, promicanje ljudskog dostojanstva, sporta, vjere i kulture i dr. Nagrade koje grad Biograd dodjeljuje svake godine pojedincima i društvenim skupinama, poticaj je ne samo nama koji smo dobili ovo priznanje, već i svima koji osjećaju potrebu činiti dobro.

Zahvaljujem u ime nagrađenih gradonačelniku Ivanu Knezu koji već 16 godina obnaša tu časnu i odgovornu dužnost i svim njegovim vrijednim suradnicima.

Ovakva promaknuća mogu biti poticaj svima koji žele služiti boljitku društva, naroda i nove europske zajednice u kojoj priželjkujemo da obrisi njezinih grbova i zastava budu prožeti i prepoznatljivi po spomenutom tropletu finog ponašanja i ophođenja s drugima, odgovornog upravljanja prirodnim resursima te zahvalnog odnosa prema Stvoritelju svega vidljivoga i nevidljivoga.

Tako će se uspješno izgrađivati ‘nova zajednica naroda’ koju sanjamo i želimo u njoj naći svoje mjesto, prepoznati sebe, svoju prošlost i sadašnjost. Ali, vidjeti i osjetiti i našu bolju i sigurniju budućnost. Jer, nije nam svejedno kakvu Europu zamišljamo, sanjamo i gradimo“, poručio je mons. Puljić, rekavši da nagrađeni žele da Europa „bude stvarana u znaku finog ophođenja s drugim ljudima, u odgovornom odnosu prema prirodi te u zahvalnom odnosu prema Onomu koji nas je iz ništa pozvao na život“.